Ono što je nekada bilo nezamislivo, sada postaje stvarnost: stručnjaci za održavanje vojnih aviona toliko su traženi da kompanije kao što je Lufthanza-tehnika (LHT) čak pristaju na prekvalifikaciju i usavršavanje radnika iz drugih oblasti.
Često se stručnjaci regrutuju iz kompanija koje su radile kao dobavljači djelova, a čiji proizvodi nisu više traženi zbog prelaska na električne automobile, piše DW.
„Lufthanza-tehnika u potrazi za stručnjacima preuzima mehatroničare iz automobilske industrije. Dobro su obučeni i njih prekvalifikuju za aviomehaničare. To je ranije bilo nezamislivo!“, potvrđuje ekspert za avio-industriju Hajnrih Grosbongard.
Nakon napada Rusije na Ukrajinu u nove vojne avione se ulažu milijarde dolara. To otvara nove poslovne mogućnosti, a etabliranim kompanijama pruža novi podsticaj za rast. To je slučaj i sa Lufthanza-tehnikom (LHT), koja je nedavno osnovala odjeljenje LHT-Difens.
LHT je poslovna jedinica njemačke Lufthanze za održavanje i popravke, brine se o više od 800 klijenata širom svijeta i ima više od 20.000 zaposlenih.
„Prije desetak godina to bi bilo teško zamislivo u Lufthanza-tehnici. Bilo bi teško zamislivo i u koncernu Lufthanza. Sektor vojske odnosno odbrane u stvari je oduvijek bio ’bljak’, nešto odvratno“, ukazuje Grosbongart.
Naime, decenijama nakon završetka Drugog svjetskog rata i kolapsa nacističke vladavine terora, u velikim djelovima njemačkog društva bilo je omraženo sve što je imalo veze s vojskom. Iako je njemačka vojna tehnologija u inostranstvu bila tražena, u samoj Njemačkoj, među političarima, ali i u društvu, ta tema je bila kontroverzna.
To se promijenilo najkasnije poslije napada Rusije i najave njemačke vlade da će uložiti sto milijardi evra u jačanje Bundesvera. Kancelar Olaf Šolc za to je tada upotrijebio termin „prekretnica“.
„Mi takođe doživljavamo svojevrsnu prekretnicu“, kaže Grosbongard, sumirajući debatu o vojsci.
Ni za Lufthanzu to više nije tabu-tema: prvi korak podrazumijeva održavanje pet pomorskih patrolnih aviona Boing P-8 Posejdon, koje je njemačka mornarica naručila krajem juna 2021. Pored SAD, Australije, Indije, Velike Britanije, Norveške, Južne Koreje i Novog Zelanda, Njemačka je osmi kupac koji će ove zime uvesti u svoju flotu te Posejdone.
„Taj avion je u suštini civilni Boing 737, odnosno potpuno normalan, komercijalni avion, u koji su ugrađeni vojni sistemi“, kaže Grosbongard. A Lufthanza ima mnogo iskustva u održavanju Boinga 737. „Odmah se postavilo pitanje ko to u Njemačkoj može da uradi? Tu se nije mogla zaobići Lufthanza-tehnika, pogotovo što je već uključena poslove održavanja, pa i dizajna enterijera, aviona njemačke vlade.“
I za Bundesver i za Njemačku ima smisla da LHT radi na održavanju, jer bi bilo mnogo skuplje da njemačka vojska obnavlja te kapacitete, pa još da skladišti neophodne rezervne djelove. „Lufthanza može jednostavno da iskoristi ono što joj je već dostupno, a to ima smisla i za tu avio-kompaniju, jer otvara nova radna mjesta u njenom sjedištu u Hamburgu.“
Lufthanza-tehnika uživa odličnu reputaciju u svijetu, naglašava Grosbongard. „Kako to kažu Amerikanci, LHT je gorila od 800 funti na tržištu održavanja komercijalnih aviona. To znači da je Lufthanza-tehnika apsolutno u vrhu u svijetu kada je u pitanju tehnička podrška za komercijalne avione, njihove motore i sve potrebne komponente. Na tu poziciju se ne stiže tek tako.“
Sredinom maja njemački ministar odbrane Boris Pistorijus bio je u posjeti američkoj kompaniji Boing u Filadelfiji, koja je, pored porudžbine za mornarički avion Posejdon, od Njemačke dobila i porudžbinu za 60 teških transportnih helikoptera CH47-F Činuk. Lufthanza i tu želi da učestvuje u održavanju i nabavci rezervnih djelova.
LHT bi da učestvuje i u održavanju 35 stelt-bombardera F-35 američkog proizvođača Lokid koje je naručilo njemačko ratno vazduhoplovstvo. A ako NATO u narednih nekoliko godina zamijeni svoj radarski avion Avaks novim tipom E-7, šef Luftahza-tehnike Zeren Štark smatra da se i tu otvaraju šanse.
„Već decenijama je dio našeg DNK da se u najkraćem mogućem roku obučimo za servisiranje novih aviona i njihove tehnologije“, rekao je menadžer LHT za list Handelsblat. „Tako bismo u Hamburgu, u bliskoj saradnji s Boingom, mogli i da modifikujemo civilni Boing 737 u NATO-avion E-7“, naglasio je Štark.
