Politički analitičar iz Beograda Dušan Janjić ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da bi eventualna pobjeda Tomislava Nikolića na predsjedničkim izborima u Srbiji, ponovo aktuelizovala priču o ulasku neke prosrpske stranke u crnogorsku Vladu i doprinijela relaksaciji odnosa dvije države. Janjić smatra da bi efekat Nikolićeve pobjede i bila činjenica da bi lider naprednjaka bez opterećenja dolazio u Podgoricu jer za razliku od Borisa Tadića nema crnogorsko etničko porijeklo.
- Politički moćnici iz Srbije su porijeklom uglavnom iz Crne Gore i oni, pošto su im rođaci tamo, Crnu Goru vide kao jedan dodatak i privezak na njihov ukupni uticaj. Oni prosto ''guraju'' političare poput Koštunice i Borisa Tadića da vrše pritisak na Crnu Goru. Mislim da je takvih moćnika znatno manje oko Tomislava Nikolića. Vjerovatno bi došlo do relaksacije odnosa dvije države ali ono što se postavlja kao pitanje da li bi Nikolić u tom slučaju dugo opstao na vlasti, kazao je Janjić za Portal Analitika.
Direktor Foruma za etničke odnose smatra da bi s obzirom na najavu o formiranju Vlade čiju bi okosnicu činile DS i SPS, teško očekivati ozbiljniju promjenu politiku prema Crnoj Gori.
Drugi krug predsjedničkih izbora u Srbije biće održan 20 maja. Kandidat Demokratske stranke Boris Tadić osvojio je 24,81 odsto glasova na predsjedničkim izborima, a kandidat SNS Tomislav Nikolić 24,71 odsto glasova.
ANALITIKA: Da li su za vas rezultati izbora u Srbiji iznenađujući imajući u vidu rast rejtinga Dačićeve koalicije?
JANJIĆ: Da, iznenađujuća su oba segmenta: rezultati predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Prvo, Srpska napredna stranka Tomislava Nikolića je dobila manje glasova nego što su govorile sve ankete; drugo iznenađenje je dobar rezultat i napredak Dačićeve koalicije. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je lista oko Tadićevog DS-a, makar po mom tumačenju, doživjela jednu vrstu poraza, proporcionalnio i po broju mandata u parlamentu.
Napredak Dačićeve liste se desio najviše zbog otvorenog obračuna Tadića i Nikolića na kraju kampanje - taj sudar je opredijelio dio građana da glasa za SPS.
ANALITIKA: Šta su političke poruke koje se mogu izvući nakon izbora u Srbiji?
JANJIĆ: Prva politička poruka jeste da nijesu tačne procjene - što su se proteklih pet godina provlačile po medijima - da je Srbija dvopartijska država ili da to treba da postane. To su pokazalo kao politička besmislica, jer se pojavila još jedna velika partija bez obzira što u svojoj koaliciji ima još tri partije: PUPS, Jedinstvenu Srbiju i ratne veterane. Jasno je da je tamo menadžer kampanje bio Dragan Marković Palma i da je njegov rad na terenu onaj koji je izveo inertnu birokratsku masa birača SPS-a.
ANALITIKA: Sve ključne partije u Srbiji su izašle u veoma širokim koalicijama, to je trend koji je pratio ove parlamentarne izbore...
JANJIĆ: Tadićeva DS je, ako pogledate njihovu poslaničku listu, izašla u koaliciji sa najmanje - osam stranaka! Izlazak tih velikih partija u koaliciji izvodi na zaključak da se ne zna da li DS prelazi 15 procenata i da li SNS ima 12 ili na primjer 20 procenata iako je lista osvojila 25 procenata.
Ono što je očigledno jeste da je počelo pregrupisavanje političke scene u Srbiji. Na prvi pogled se može reći da su pobijedile stranke evropske orjentacije. Ali, to je samo utisak i to što će se se lideri stranaka zakleti da im je cilj članstvo u EU to uvijek nema mnogo veze sa članovima.
Ako gledamo liste i programme SPS-a, SNS-a, DSS-a, Dveri, Srpske radikalne stranke – kojesu osvojile veliki broj glasova na izborima - shvatamo da u Srbiji još uvijek imamo veoma jak uticaj Rusije; ne zaboravimo i uticaj Rusije posredstvom velikih ekonomskih projekata i investicija... Sa tog stanovišta znači da i Zapad i Rusija ovo što se dešava u Srbiji ne smatraju završenim pričom I da valja očekivati oš posrednih prepucavanja.
ANALITIKA: Prema pisanju medija, već je dogovorena koalicija DS –SPS kao okosnica buduće srpske Vlade, bez obzira na to što nijesu okončani predsjednički izbori. Ipak, ne pominju se konkretno sve političke grupacije koje će formirati parlamentarnu većinu. Da li ima mjesta za Jovanovića ili Dinkića?
JANJIĆ: Da, to bi mogle da budu manjinske partije i LDP ili URS. Ostali teško da mogu u koaliciju, pogotovo Koštuničin DSS koji je izolovan zbog svoje politike neutralnosti koja istina jeste prijemčiva određenom dijelu naroda. Ta priča se mnogo sviđa narodu i podsjeća na Tita i nesvrstanost. Toj priči samo treba mlada krv, a to su sledeći izbori.
Sa tog stanovišta mislim da će se napraviti Vlada koja će samo formalno biti proevropska i biti za regionalnu saradnju. Ipak, ono što je loše po Tadića i Nikolića jeste da - ako vi saberete koliko su glasova oni dobili zajedno – te dvije grupacije nemaju podršku od 50 odsto izašlih birača! Ne znam ni jednu državu u kojem su dva vodeća kandidata za predsjednika države imala ispod 50 odsto podrške.
ANALITIKA: Šta to govori?
JANJIĆ: To govori da je generalni rejting obojice političara vema loš. I da je - generalno - loš rejting političkim strankama; da narod ne vjeruje političarima. Niska izlaznost, koja je nešto više od 50 odsto nam kaže da, ako buduća Vlada ne napravi neku široku političku koaliciju, ona neće moći da ima političku podršku da povuče bilo koji potez. Bilo koja Vlada da se napravi u svom sastavu će imati od 10 do 24 stranaka. To je dosta teško kontrolisati.
ANALITIKA: Kao nekadašnji DOS koji je imao 19 stranaka…
JANJIĆ: To je još gore od DOS-a. Ali tada je bio jedan čovjek koji se zove stranka…
ANALITIKA: Da se vratimo na odnose Crne Gore i Srbije kroz prizmu završenih izbora. Pred izbore u Srbiji samo dva političara su posjetila Crnu Goru: Tomislav Nikolić i Čedomir Jovanović. Da li nakon ovih izbora postoji prostor da se poboljšaju odnosi sa Crnom Gorom; ko to može bolje da uradi na čelu Srbije -Tadić ili Nikolić?
JANJIĆ: S obzirom na to da postoji toliko aktera i na najavu formiranja Vlade čiju okosnicu čine DS-SPS, nema mnogo šansi da se ozbiljnije promijeni politika Srbije prema Crnoj Gori. Očekujem, dakle, da će generalno biti kao i do sada.
Naravno, kada bi pobijedio Tomislav Nikolić on bi kao predsjednik Srbije sa manje opterećenja dolazio u Crnu Goru jer lider naprednjaka nema crnogorsko etničko porijeklo. Drugim riječima, Nikolić nema problem koji ima Tadić! Drugo, Nikolić nije učestvovao u kampanji protiv nezavisnosti, već se samo izjašnjavao da je protiv nezavisnosti, nije lično vodio antikampanju. Nikolić je rasterećen i sa manje emocija može da vodi politiku i nema taj problem. Ipak, to što će on češće da posjećuje Crnu Goru ne znači mnogo za rapidno poboljšanje odnosa kao što ništa ne znači i što su se Tadić i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović mnogo voljeli…
ANALITIKA: Šta to znači?
JANJIĆ: Josipović bukvalno nije izlazio iz Srbije, i to je neubičajeno, Ako predsjednik države boravi u nekoj državi duže od tri dana nego što je predviđeno to je gotovo - skandal. Josipović je boravio u Srbiji pet dana…
ANALITIKA: Pa i Tadić je bio na ljetovanju na Brionima pet dana…
JANJIĆ: Da, tako je! To je sve lijepo, ali pitanje granice Srbije i Hrvatske koja još nije utvrđena nije ni spomenuto. Naravno, nije u pravoj mjeri ni oživio biznis između dvije države.
ANALITIKA: U kojoj bi mjeri pobjeda jednog ili drugog kandidata uticala na odnose dvije države?
JANJIĆ: Tu bi bilo nekih razlika. Ponavljam, ključno je za relaksaciju srpsko-crnogorskih odnosa da se uspostave redovni konakti na nivou Vlada, ministara, direktora Uprava, načelnika, direktora policija, šefova privrednih komora, vlasnika firmi i običnih građana.
To se neće dogoditi ako Vlada bude komponovana kako je i do sada komponovana. Đukanović je napravio pravi potez primajući u Podgorici prvo Tomislava Nikolića a potom i Čedomira Jovanovića i to je fer sa njegove strane. Lider DPS-a konsekventno šalje poruke da je nezadovoljan Borisom Tadićem i njegovom politikom, i to je sa pozicije Crne Gore mudro. To prosto tjera Tadića da bude što ''finiji'' u odnosima sa Crnom Gorom i možda nakon formiranja srpske Vlade i nešto bude od normalizacije odnosa.
ANALITIKA: Da li bi eventualno i Nikolić primio i okupljao Srbe iz Crne Gore jer ti potezi prilično iritiraju crnogorsku vlast?
JANJIĆ: To ćemo tek da vidimo.Ta priča ima dva kraja. Prvo, to govori o politici Beograda i o samoj opoziciji u Crnoj Gori. Ako opozicija u Crnoj Gori kalkuliše da je odlazak u Beograd donosi onaj element koji preteže i koji ih održava u životu oni će da idu. Znači vlast bi morala da nađe način kako da uđe u to srpsko biračko tijelo, a najbolje se ulazi tako što mu date komad vlasti. To bi ponovo moglo da bude aktuelno.
ANALITIKA: Znači, mislite da bi pobjedom Tomislava Nikolića ponovo aktuelizovana priča o ulasku neke prosrpske stranke u crnogorsku Vladu?
JANJIĆ: Da, ta ideja bi ponovo dobila na značaju. Onda bi vjerovatno opoziciji bila ljepša Podgorica i znatno bliža od Beograda. Ono što je temeljnije i što je veliki problem to zajedničko porijeklo velikog broja građana Crne Gore i Srbije. Politički moćnici iz Srbije su uglavnom porijeklom iz Crne Gore i oni - pošto su im rođaci tamo - Crnu Goru vide kao jedan dodatak i privezak na njihov ukupni uticaj. Oni prosto ''guraju'' političare poput Vojislava Koštunice i Borisa Tadića da vrše pritisak na Crnu Goru. Mislim da je takvih moćnika znatno manje oko Tomislava Nikolića. Vjerovatno bi došlo do relaksacije odnosa dvije države ali ono što se postavlja kao pitanje da li bi Nikolić dugo opstao na vlasti.
Taj lobi je moćan u Srbiji i vezan je za nekoliko monopola u trgovini, energetici, zemljištu...To će se tek riješiti kada u regioni a i u Srbiji počne borba protiv tajkunskog monopola. Ko god da bude vlast moraće da počne samo što će morati da bira: Da li da udari po onima koji su u trgovini ili ovima koji su u energetici. I slaba Vlada u Srbiji će morati da radi jer to traži Njemačka, Amerika i EU.
Nenad ZEČEVIĆ
