''Danas je Dan Evrope. Dan pobjede nad fašizmom. Koliko i zašto je važan u Herceg Novom govore spomenici, koji sa najočiglednijih, do najdiskretnijih mjesta nečijeg odvažnog stradanja svjedoče o hrabrosti, rodoljublju i ponosu čitavih generacija Novljana. Nad Savinom se gordo uzdiže spomenik Bezmetkoviću. Prkos i srčanost u borbi za najvrijednije, vječno zamrznuti u bronzi, vjerno oslikavaju trenutak beskrajne hrabrosti čovjeka, u punom svjetlu onoga što prava, izvorna ljudska hrabrost jeste. Vojnik bez municije, naoružan samo svojom praznom puškom, ne spušta glavu pred smrću, odlazeći u vječnost sa pogledom heroja, koji zna da umire, a ipak ostaje da živi. Već čuvene Novljanke jednog imena i jednog srca, ujedinjene u hrabrosti i bespoštednom stradanju, pet Danica, ostale su da čuvaju grad, čija je obala zauvijek opasana njihovim imenima'', navodi se u saopštenju.
Kako dodaju, postoje i potresne životne porodične priče koje će generacije prenositi sa koljena na koljeno, a koje svjedoče o surovosti fašizma i užasima rata.
''Među Novljanima se govori o ženi i djetetu koji su dobili priliku da poslijednji put obiđu supruga i oca, koji je ležao u fašističkom zatvoru u Kotoru. U oproštajnom zagrljaju, otac je zubima otkinuo pramen kose svoga sina. Nakon što je otac strijeljan, pramen djetinje kose je nađen u maramici u džepu kaputa, na lijevoj strani, pored srca. Dan danas porodica čuva ovaj pramen kao amajliju, kao spomen na stradanje i bezrezervnu borbu u kojoj je žrtvovano ono najvažnije'', ističe se u saopštenju.
Kako dalje navode, užasi rata i fašističkog djelovanja potresali su ove krajeve više puta, noseći različite nazive i stilove djelanja, ali uvijek je jedno zajedničko ime – okupator.
''I prije i nakon Narodno oslobodilačke borbe, postojalo je i, na žalost, još postoji to znamenje koje nas prati neumoljivo – sindrom stranog okupatora i domaćeg izdajnika. Surovi pomori čitavih porodica 1918. i mnogo kasnije, progoni na nacionalnoj osnovi iz devedesetih, ne birajući ni uzrast ni pol, pitajući samo za vjeru i naciju, trajna su opomena na našim prostorima. I tada su, kao i ranih četrdesetih godina dvadesetog vijeka, uslov užasnih stradanja bili ljudska svirepost, pohlepa i iznad svega izdaja. Herceg Novi danas pamti časna imena stradalih i hrabrih. Ta imena su nazivi ulica i institucija u ovom gradu. U vizuru i kulturološki okvir ovog grada utkana je težnja ka istinskim, evropskim vrijednostima. Na pragu Evropske unije, dostojan svog imena i svoje istorije, Herceg Novi mora graditi evropsku budućnost, baštineći vrijednosti koje ne dopuštaju pojavu savremenih vidova fašizma. Još jednom, srećan dan Evrope, Novi grade. Sa razlogom slavi, pripada ti'', zaključuje se u saopštenju.
