Medijsku pismenost kao izborni predmet đaci sedmog, osmog i devetog razreda izučavaće od septembra ove godine. Zavod za školstvo i nastavna sredstva Crne Gore prikuplja podatke koliko se učenika/ca opredijelilo za ovaj novi predmet.
Program medijske pismenosti, koncipiran da se izučava u sklopu jednog časa nedjeljno, uveden je na inicijativu Instituta za medije Crne Gore i namjera je da se đaci obuče da, pored ostalog, kritički sagledavaju plasirane informacije u medijima.
Iz Instituta za medije kažu da je predmet promovisan u 153 osnovne škole i da je interesovanje kod učenika, nastavnika i uprava škola bilo veliko. U promociju je bio uključen i Zavod za školstvo, te Agencija za elektronske medije.
Iz Zavoda za školstvo poručuju da žele da unaprijede pismenost građana i građanki. Podsjećaju da, prema indeksu medijske medijske pismenosti, Crna Gora se 2019. godine našla na samom kraju liste evropskih država – 35. mjestu od 39, jer su balkanske zemlje neotporne na lažne vijesti i dezinformacije.
Razlikovati činjenice i interpretacije
Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić kaže Pobjedi da je velika i važna stvar što su obrazovne vlasti prepoznale značaj predmeta.
"Program i priručnik daju mogućnost svim razigranim i kreativnim nastavnicima da zanimljivo osmisle časove i da kroz interakciju sa učenicima osvijeste razliku između činjenica i interpretacija, prepoznaju pouzdane informacije, sami postanu kreatori medijskih poruka, traže od medija da budu bolji, te da zadrže smisao za dobru komunikaciju zasnovanu na poštovanju drugog i drugačijeg", rekla je Nikolić.
Medijsku pismenost mogu da predaju nastavnici i nastavnice svih profila koji su prošli neki od akreditovanih programa obuke kod Zavoda za školstvo. U periodu od januara do juna 2023. godine dvodnevnu obuku prošlo je 168 polaznika/ca osnovnih škola iz svih krajeva Crne Gore. Edukacija nastavnika u organizaciji Zavoda za školstvo je besplatna, a realizovane su naosnovu Memoranduma o saradnji koji su potpisali Zavod, IMCG i AEM-a početkom 2023. godine.
Autori programa Medijska pismenost, kako kažu iz Zavoda za školstvo, su iskusni i uspješni praktičari - profesori CSBH jezika i književnosti Svetlana Jovetić- Koprivica i Miroslav Minić, koji su i autori Priručnika za nastavnike/ce koji je izradio IMCG i u elektronskoj verziji i dostupan je nastavnicima na njihovom sajtu. Priručnik je uredila Nađa Durković iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, a recenzenti su univerzitetska profesorica Dušanka Popović, koordinarotka za medijsku pismenost pri Zavodu za školstvo Ljiljana Ivanović i psihološkinja Tatijana Vujović.
Rezultat – čuvaju ljudska prava
Profesorica Jovetić-Koprivica angažovana je bila i da drži nastavnicima obuke, a ovaj predmet ona predaje u gimnaziji. Iz Zavoda su podsjetili da smo u pogledu medijske pismenosti, kada je obrazovanje u pitanju, bili perjanica na Balkanu, jer je 2009. godine program uključen kao izborni predmet u srednje opšte obrazovanje.
"Učenice i učenici koji su birali Medijsku pismenost u toku svog školovanja su kasnije pokazali više spremnosti da kritički promišljaju, a samim tim da uvijek postavljaju dodatna pitanja u traganju za istinom", rekla je Pobjedi profesorica Jovetić-Koprivica.
Kaže da ovladavajući osnovama Medijske pismenosti, djeca preispituju i dekonstruišu sadržaje iz različitih nastavnih oblasti.
"Najzad, eho izučavanja ovog predmeta bio je vidljiv i na ponašajnom nivou, jer su bili skloniji očuvanju ljudskih prava, osvješćivanju sopstvene uloge u društvu, njegovanju demokratskih vrijednosti. Na planu informisanosti, đaci su lakše i brže dospijevali do informacija o stipendijama, s lakoćom aplicirali. Najzad, riječ je o đacima koji kroz ovu oblast osvajaju i prostor etike, mnogo lakše ovladavaju vještinama koje se procjenjju na PISA testiranju, bivaju ohrabreni i sami kreiraju valjane i argumentovano medijske sadržaje", rekla je profesorica.
Od stavova do odluka
Načelnica Odsjeka za KPR i koordinatorka za medijsku pismenost u Zavodu za školstvo Ljiljana Ivanović kaže Pobjedi da je bilo jasno da se obrazovni sistem mora uključiti i dati puni doprinos. Smatraju da je od velikog značaja da učenici i učenice od 12 do 14 godina koji su, kao i odrasli, neprekidno izloženi bujici informacija putem portala, društvenih mreža, interneta, reklama, serija, filmova, bilborda, imaju znanje i vještine koje će im omogućiti da se kreću kroz virtuelni svijet. Dodaje da očekuje da će im pomoći da razlikuju empirijsku od medijske stvarnosti, te da razvijaju kritičko mišljenje prema svijetu koji ih okružuje, da provjeravaju istinitost i pouzdanost informacija.
"Medijski sadržaji u značajnoj mjeri utiču na najtananiji dio njihove ličnosti - na emocije, a onda se otvara put ka uticaju na formiranje stavova i ponašanje, u krajnjem, i donošenju odluka. Svijet medija je ujedno za mladog čovjeka zavodljiv, obiluje skrivenim ciljevima i „ružičastim“ pogledom na svijet. Štetnost nekih medijskih sadržaja za djecu i mlade ogleda se u vremenu koje djeca i adolescenti provode ispred nekog ekrana bilo da su to mobilni telefoni, video igrice, portali ili društvene mreže, pretjeranom konzumerizmu, govoru mržnje, stereotipnom mišljenju, predrasudama koje su im nametnute", navodi ona.
Osim literature koju su preporučili autori programa, Ivanović ističe da će učenici i nastavnici u radu koristiti upravo medije i medijske sadržaje u tradicionalnim i savremenim medijima.
Neophodna pomoć i medija koji su spremni da se bore za istinu
Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić kaže da je ovo samo početni korak, te da, metaforom rečeno, ,,učimo da plivamo, ali da treba kondicije da se održimo na površinu, da ne potonemo“.
"Ta kondicija podrazumijeva dodatni napor koji bi obrazovni sistem morao da učini kako predmet ne bi ostao na margini i kako ovaj početni entuzijazam i veliko interesovanje ne bi bili ,,poliveni hladnom vodom“", rekla je Nikolić.
Neophodno je, dodaje ona, pratiti i evaluirati primjenu predmeta, potrebe nastavnika i djece za novim sadržajima kako bi nastava bila što bolje osmišljena, a djeca motivisana da biraju i uče medijsku pismenost.
Po mišljenju Instituta za medije, iskorak bi bilo formiranje jedne vrste resursnog centra pri Zavodu za školstvo. Bio bi, objašnjava Nikolić, vrsta pomoći nastavnicima u vidu konstantnih obuka, praćenja i evaluacije primjene predmeta i programa, potreba učenika, pripreme novih nastavnih materijala, te kontinuirane promocije predmeta u školama.
"Neophodan je sistemski odgovor na ovo pitanje i osmišljena obrazovna politika iz oblasti medijske pismenosti, što je predloženo nacrtom medijske strategije koja čeka usvajanje", rekla je Nikolić.
Da bi ova priča uspjela, zaključuje Nikolić, potrebni su političari koji su medijski pismeni i žele da štite javni interes.
"Neophodna je pomoć profesionalnih medija spremnih da se bore za istinu i brane je od demagoga, obmanjivača i preprodavača uticaja, te nevladine organizacije koje mogu pomoći specifičnim znanjem", rekla je ona.
