U povodu godišnjice, UDIK podsjeća na prošlogodišnju publikaciju „Sarajevo: Sjećanje na žrtve Holokausta“ koja dokumentuje imena palih boraca, građana Sarajeva u NOB-u, poginulih boraca za oslobođenje Sarajeva i žrtava fašističkog terora. Spisak imena je dobijen od lista Oslobođenje koje je tu listu objavilo 2020. godine kada je u sarajevskoj katedrali održana misa za Bleiburg.
Kako je navedeno u knjizi, oko 80 odsto bosanskohercegovačkih Jevreja je bilo nastanjeno u Sarajevu. Od oko 10.500 Jevreja, koliko ih je prije Drugog svjetskog rata bilo u Sarajevu, oko 9.000 je odvedeno u ustaške i nacističke logore. U Sarajevo se nakon rata vratilo oko 1.500 preživjelih Jevreja. Najveći broj preživjelih su učesnici NOB-a, dok je manji broj slobodu dočekalo u logorima.
- Veliki broj Jevreja je odveden u logore do kraja 1941. godine, a mnogi od njih su stradali u logorima tokom zime 1941-1942. godine. Do kraja 1942. godine odvedene su i posljednje grupe Jevreja iz Bosne i Hercegovine. U toku te godine stradao je možda najveći broj jevrejskih žena i djece u Staroj Gradišci, Jasenovcu, Đakovu i drugim gubilištima. Ova teška tragedija, kojom je uništeno gotovo cijelo bosanskohercegovačko Jevrejstvo, nikada ne može biti izbrisana niti nadoknađena, a zajednica se biološki nije oporavila do današnjih dana - kažu u UDIK-u.
Ističu da najsvjetliji primjer ljudskosti u tom mračnom periodu ljudske civilizacije predstavljaju odvažni i plemeniti ljudi, komšije, prijatelji i poznanici koji su spašavali bosanskohercegovačke Jevreje iz sigurne smrti skrivajući ih po svojim kućama i tako rizikujući i vlastiti život kao i živote članova svojih porodica.
- I kao što je u pogovoru ove knjige hazan sarajevske sinagoge Igor Bencion Kožemjakin istakao: „Neka ovi svijetli primjeri služe kao podsjetnik ljudskog dostojanstva i svetosti života, kao najveće pojedinačne i univerzalne vrijednosti" - zaključuju u UDIK-u.
