S tim u vezi, Udruženje pravnika ukazalo da se Zakon o radu, kao opšti propis u oblasti radnih odnosa primjenjuje se na sve zaposlene i poslodavce na teritoriji Crne Gore,pa samim tim i na pripravnike u sudovima i tužilaštvima, ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno neko pitanje.
“U tom slučaju primjenjuje se principLex specialis derogate lege generali, odnosno poseban zakon isključuje primjenu opšteg zakona, tj. Zakona o radu.Zakon o zaradama u javnom sektoru u članu 29 predviđa da zarada pripravnika VII nivoom kvalifikacije obrazovanja iznosi 60% prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike. Međutim, ovako isplaćena zarada ne može biti manja od minimalne zarade u Crnoj Gori, koja je trenutno uređana samo Zakonom o radu – koji se odnosi i na zaposlene pripravnike u sudovima i tužilaštvima”, navodi se u saopštenju UPCG.
Naime, Zakon o zaradama u javnom sektoru u ovom dijelu, navode oni, ne predviđa drugačija rješenja, već u članu 28 u pogledu utvrđivanja minimalne zarade upućuje na opšte propise o radu, tj. na Zakon o radu.
"Imajući u vidu nedavne izjene Zakona o radu koje se odnose na minimalnu zaradu, nesporno je da zarada koju ostvaruju pripravnici u sudovima i tužilaštvima ne može biti manja od 800 eura u neto iznosu, a koja predstavlja donju granicu-ispod koje se ne može isplatiti zarada za puno radno vrijeme i standradni radni učinak za zaposlene sa zavrsenim VI i VII nivoom kvalifikacije obrazovanja”, poručuju iz UPCG.
Ukazuju da je pogrešno poistovjećivanje pripravnika u sudstvu i tužilaštvu sa licima sa koja obavljaju stručno osposobljavanje u skladu sa Vladinim programom stručnog osposobljavanja visokoškolaca, jer, saopštavaju oni, navedena lica (iako se od strane laičke javnosti nazivaju “pripravnicima”), nijesu u radnom odnosu, pa samim tim ne ostvaruju pravo na zaradu – već novčanu naknadu, koju im ne isplaćuje poslodavac kod kojeg su angažovani nego Vlada.
“Dakle, polazeći od navedenog, Udruženje pravnika Crne Gore ukazuje da pripravnicima u sudovima i tužilaštvima priprada pravo na isplatu zarade koja ne može biti manja od iznosa minimalne zarade koji je za nivo kvalifikacije obrazovanja koji posjeduju predviđena Zakonom o radu”, saopštili su iz UPCG.
Osim toga, ukazuju o da je prilikom rješavanja pitanja koje se odnosi na materijalni status pripravnika u sudovima i tužilaštvima neophodno imati u vidu zabrinjavajući trend opadanja interesovanja mladih ljudi za rad u sudstvu i tužilaštvu, što potvrđuje podatak da se na posljednjem oglasu za pripravnike u sudovima za 41 mjesto prijavilo samo devet kandidata.
“Zbog toga smatramo da je neophodno da se u rješavanje ovog problema aktivno ukljući ministar pravde, kako bi snagom autoriteta funkcije na kojoj se nalazi objasnio ostalim članovima Vlade punu pravnu opravdanost argumentacije koju iznose predstavnici pripravnika u sudovima i tužilaštvima. Sve ovo smatramo da je važno kako zbog zaštite zakonom predviđenih prava, tako i zbog potrebe da se u duhu kolegijalne solidarnosti doprinese očuvanju digniteta pravosuđa, koje se nalazi u nezavidnom stanju. U protivnom, ignorisanje ovog problema za posljedicu bi imalo ne samo pokretanje sudskih postupaka koji bi izvjesno za posljedicu imali dodatne troškove za budžet Crne Gore, već bi dodatno destimulisalo mlade ljude da se bave pravničkom profesijom, što bi otvorilo pitanje budućnosti našeg pravosuđa. Zato, umjesto uskraćivanja zakonom zagarantovanih prava, potrebno je stimulisati najbolje studente prava da se nakon završenih studija zapošljavaju u sudstvu i tužilaštvu. Ne smijemo zaboraviti da prosperitet jedne države zavisi od stabilnosti pravosuđa, a njegova budućnost zavisi od položaja pripravnika i saradnika u sudovima i tužilaštvima!”, zaključuju u saopštenju iz UPCG.
