On je, odgovarajući na novinarsko pitanje da li CBCG podržava mjere koje podrazumijeva rebalans, kazao da je CBCG i u ranijim preporukama saopštavala da je potrebno da se pretresu svi elementi i prihodne i rashodne strane budžeta.
”Preporučivali smo još neke elemente kao mjeru u krajnjoj nuždi, i nadamo se da će ovo što je sada usvojeno u Skupštini biti dovoljno za ovu godinu”- kazao je Žugić i dodao da će ipak u slučaju pesimističkog scenariija CBCG dati još neke preporuke.
Komentarišući namjeru Vlade da se dodatno zaduži, sa planiranih 230 na 308 miliona eura, Žugić je podsjetio da je u četvrtak Svjetska banka zvanično odobrila kredit sa dobrim uslovima prema budžetu, odnosno razvojnom budžetu Crne Gore. "To je kredit pod povoljnim uslovima, sa relativno dugim periodom povrata, realativno dugim grejs periodom, i veoma niskom kamatnom stopom. Ako se već zadužujemo, onda neka to bude pod povoljnim uslovima. Generalno, nije svaki dug loš, iako ta potraživanja koja idu u direktnu potrošnju prave problem u budućem periodu. Ako je ovo nešto što će da popravi budžetsku poziciju i da doprinese održivosti javnih finansija, onda je to svakako pozitivno- smatra Žugić.
Nikola Fabris
, glavni ekonomista Centrane Banke Crne Gore, takođe smatra da je rebalans budžeta bio nužan, pošto se pokazalo da se projekti ekonomskog rasta i ostvarenja prihoda ne ostvaruju u skladu sa onim što je očekivano. Rebalans budžeta će sasvim sigurno smanjiti budžetski deficit, on će i dalje ostati značajan, a to je korak u dobrom pravcu- smatra Fabris.
Mjere oporezivanja “euro po euro” Fabris ocjenjuje kao pokušaj da se na određen način teret prebrođavanja krize što ravnomjernije rasaporedi na sve građane, pokušaj koji vjerovatno nije popularan, ali koji je najbezbolniji od svih onih alternativnih mjera, koje bi u suprotnom bile prisutne. Sigurno je da su to mjere koje će najbezbolnije uticati na investicioni ambijent. Za Crnu Goru su od velikog značaja strane direktne investicije, koje iako su u ovoj godini u značajnom padu, i dalje nijesu zanemarljive.
„ Ali ako bismo uveli alternativu -prekomjerno oporezivanje -vjerovatno bi neka druga zemlja bila atraktivnija i privukla strane direktne investicije. Savim je sigurno da Crna Gora ima i dalje izuzetno velike investicione potencijale.Sigurno je da kada prođe kriza mi ćemo imati još jedan veliki talas stranih direktnih investicija, ali treba preživjeti do tada- rekao je Fabris .
"Povećanje PDV sa 17 na 19 odsto i dalje ostaje jedna od otvorenih opcija. To je ona krajnja alternativa koje se ne treba ustručavati ukoliko postojeće mjere ne daju zadovoljavajuće rezultate i ukoliko budžetski deficit bude veći od onoga što je planirano. Sigrurno je to mjera koja nije popularna, ali u tome postoji prostor, jer Crna Gora u čitavoj Evropi, slobodno mogu reći, ima najnižu stope, tako da možemo reći da je to naša potencijalna rezerva za poboljšanje poreskih prihoda",kazao je Fabris.
Odgovarajući na novinarsko pitanje kada će biti objavljen spisak preduzeća koja su najveći dužnici i kako će se to odraziti na stanje u privredi, on je kazao da je potrebno uraditi prvo zakonske izmjene, te da je zakon u skupštinskoj proceduri.
Čim taj zakon bude usvojen i stupi na snagu biće objavljen spisak dužnika prema kriterijumim koji budu utvrđeni u zakonu. Nadam se da će se to pozitivno odraziti i da će uticati na one koji imaju dugovanja, a izbjegavaju da ih izmire zbog različitih neefikasnosti sudskog sistema, ili dugotrajnosti procedura, jer onda to tretiraju kao određeni beskamatni kredit- kazao je Fabris.
On je izrazio nadu i da će to uticati na porske obveznike da uredno izmiruju obaveze jer je sigurno da će se smanjiti broj onih koji će željeti da posluju sa preduzećima koja imaju blokiran račun. -To je bio i polazni motiv kada smo sa ministarstvom finansija razrađivali ovu ideju- kazao je Fabirs.
J.Đ.
