U koordinaciji Ministarstva ekonomskog razvoja juče je održan još jedan sastanak radne grupe za izradu novog zakona o elektronskim komunikacijama, na kojem je razmatran nacrt tog akta, koji bi trebalo da bude na javnoj raspravi u prvom kvartalu ove godine, saopšteno je iz ovog resora, na čijem je čelu Nik Đeljošaj.
"U skladu sa utvrđenim zadatkom tima, u izradi je zakon koji će u potpunosti biti usaglašen sa pravnom tekovinom EU i najboljom evropskom praksom, a naročito sa EU direktivom 2018/1972/EU Evropski elektronski komunikacioni zakonik (EECC)", navodi se u saopštenju i ističe da radnu grupu čine predstavnici svih zainteresovanih strana, uključujući predstavnike operatora i nevladinog sektora.
NOVA-STARA RADNA GRUPA
U međuvremenu, na snagu će stupiti izmjene ovog propisa, koje će omogućiti da ove funkcije preuzmu - partijski uhljebi.
To bi trebalo biti finale priče o izmjenama Zakona o elektronskim komunikacijama, koje su baš bile na srcu Zdenke Popović (Demokrate), a naišle na nerazumijevanje kako predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, tako i Evropske komisije. Da ne pominjemo otpor struke, na koji se aktuelna parlamentarna većina nije niti okrenula.
Uglavnom, početkom marta prošle godine članovi Demokrata Zdenka Popović, Dragan Krapović, Momo Koprivica, Tamara Vujović, Albin Ćeman, Danilo Šaranović i Valentina Minić stavljaju u parlamentarnu proceduru svoj prijedlog izmjena Zakona o elektronskim komunikacijama, kojim se predviđa da Vlada imenuje članove Savjeta Agencije za elektronske komunikacije, umjesto sadašnjeg rješenja po kojem resorni skupštinski odbor razgovara sa kandidatima koji su se prijavili na konkurs. Predviđa i da Agencija za svoj rad odgovara Vladi.
Ovaj je prijedlog, na šta je u više navrata ukazala Evropska komisija, suprotan evropskoj praksi u kojoj oblast elektronskih komunikacija vrše nezavisni regulatori, a ne državne agencije, u kakvu je usvajanjem spornih izmjena pretvoren EKIP.
Prijedlog zakona usvojen je u prošlom sazivu, ali je povučen iz skupštinske procedure, zajedno sa cijelim nizom akata, jer ih tadašnji predsjednik Milo Đukanović nije proglasio.
U međuvremenu, Ministarstvo ekonomskog razvoja ministra Gorana Đurovića iz vlade Dritana Abazovića, nakon prvog upozorenja EK, osniva radnu grupu sa početka teksta, koja priprema izmjene spornog akta.
ŠTO SE MORA...
Međutim, sad već potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović ne odustaje od svog nauma i svog prijedloga izmjena zakona, te ponovo stavlja na dnevni red sjednice Odbora za ekonomiju 20. decembra prošle godine.
"Naš prijedlog izmjena Zakona o elektronskim komunikacijama u najvećem dijelu poklapa se s onim koje priprema Ministarstvo ekonomije, pa je nakon razgovora sa ministrom Nikom Đeljošajem korigovan samo tehnički", rekla je Popović na toj sjednici.
Navela je da je Đeljošaj tražio da funkcija i predsjednika i članova savjeta bude profesionalna, naspram predložene honorarne za članove, te da se briše član koji se odnosi na obračun zarada u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru, iako je u ranijim obrazloženjima izmjena zakona insistirala upravo na usklađivanju zarada regulatora sa javnim sektorom.
"Sve je ostalo isto. Nik Đeljošaj će na Vladi obrazložiti zakon i rekao je da će dobiti podršku", kazala je Popović.
Predsjednik odbora Mirsad Nurković (BS) je kazao da je suštinski problem što nema mišljenja Vlade ,,već samo usmene opaske koju je Popović prenijela“.
"Ne radi se o tome da joj ne vjerujemo na riječ, ali treba da sačekamo mišljenje Vlade", kazao je Nurković, što je odbor kasnije prihvatio.
Negativno mišljenje o prijedlogu Demokrata prethodno su saopštile i Vlada Dritana Abazovića, ali i vlada Milojka Spajića.
Međutim, posljednjeg dana zasijedanja parlamenta u 2023. godini prijedlog zakona sa početka te godine, bez izmjena na koje je ukazivala Popović, a navodno tražio Đeljošaj i uz naprasnu saglasnost Vlade, biva vanredno uvršten na dnevni red posljednje sjednice za tu godinu.
I izglasan većinom od 42 glasa, bez ijednog uzdržanog ili glasa protiv!
Jer, ostatak poslanika uopšte nije bio u sali: opozicioni poslanici su, nakon što su uspjeli da sa dnevnog reda skinu isto tako ekspresno uvrštenu izmjena Zakona o biračkom spisku, napustili zasijedanje, iako je trebalo glasati za niz zakona o kojima su vođene rasprave prethodnih dana.
NIJE NEGO...
Na toj su sjednici prošli prijedlozi izmjena zakona o privrednim društvima i o finansiranju opština. Izmjene zakona o finansiranju opština, koje podrazumijevaju da lokalne zajendice sa primorja dio svojih prihoda od poreza daju opštinama sa sjevera, predložila je vlada Milojka Spajića. PES, SNP, Albanski forum i Nova su predložili izmjene Zakona o privrednim društvima, koje omogućavaju da se rok za sazivanje i održavanje skupštine akcionara prepolovi, objašnjavajući to „potrebom da se smijene članovi borda EPCG“.
Prvog radnog dana u januaru oglasio se, preko Pobjede, direktor EKIP-a Darko Grgurović, upozoravajući da su izmjene zakona neusaglašene i u suprotnosti sa najznačajnijim pravnim aktom Evropske unije za oblast elektronskih komunikacija - direktivom 2018/1972/EU (EECC - Evropskim elektronskim komunikacionim kodom) i suprotne obavezama koje je Crna Gora preuzela Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
Dan kasnije, predsjednik države Jakov Milatović je saopštio da odbija potpisati ta tri zakona. Ukazao je da sporne izmjene Zakona o elektronskim komunikacijama nemaju podršku EK, da je suprotno Ustavu propisivanje retroaktivne primjene izmjena Zakona o privrednim društvima, a da se primorske i opštine srednjeg regiona dovode u neravnopravan položaj izmjenama zakona o finansiranju opština, tim prije što već postoji Egalizacioni fond koji u najvećoj mjeri koriste opštine sa sjevera.
OGLAŠAVANJA
Odmah se uključio vojvoda četnik Andrija Mandić, poručio Milatoviću da gleda svoja posla i zakazao vanrednu sjednicu parlamenta za usvajanje ova tri zakona za petak, 19. januara.
I konačno, prije pet dana se oglasila Ana Pisonero Hernandez, portparolka EK, dajući podršku Milatovićevoj odluci da vrati parlamentu sad već usvojeni Zakon o elektronskim komunikacijama, navodeći da je time Crnoj Gori pružena mogućnost da to zakonsko rješenje uskladi sa pravnom tekovinom EU. Pozvala je parlament i vladu da obezbijede puno poštovanje pravne tekovine EU i dodala da je EK spremna da pruži savjete kako bi se osiguralo potpuno usklađivanje zakona.
Istog dana Đeljošaj je kazao da sporni zakon nema namjeru da ugrozi samostalnost regulatora i da je Vlada, iznenada, dala pozitivno mišljenje ,,samo i isključivo iz razloga obezbjeđivanja kontinuiteta rada Agencije kao i usaglašavanja sa trenutno važećim pravnim sistemom Crne Gore“, jer su upravljačka tijela regulatornih agencija ostala bez članova u mandatu. Istakao je i kako je u toku izrada izmjena spornog zakona koje će biti u potpunosti usaglašene sa evropskim propisima.
A u međuvremenu, Vlada će izabrati partijske uhljebe na pozicije takozvanih nezavisnih regulagora.
I Đeljošaj i Popović su izmjene zakona pravdali činjenicom da je istekao mandat članovima upravljačkih tijela regulatornih agencija, ne navodeći da je do toga došlo upravo odbijanjem parlamentrane većine da, u skladu sa propisima koji regulišu rad tih regulatora, raspišu konkurse i obave intervjue sa prijavljenim kandidatima. Vjerovatno iz straha da uhljebi ne bi mogli da se nose sa stručnjacima.
I tako, narodni predstavnici nastavljaju da se brinu samo o svojim ličnim interesima i to po svaku cijenu!
