Đukanović je naveo da će prioritetna politika nove Vlade u cilju poboljšanja privrede, biti smanjivanje potrebe za daljim zaduživanjem države, kao i smanjenje neusklađenosti tržišta rada i obrazovanja.
- Imamo problem da u Crnoj Gori nedovoljno stvaramo. Naš društveni proizvod je nedostatan i zbog toga imamo probleme koje imamo u spoljnotrgovinskoj razmjeni i u nedovoljnoj zaposlenosti, kazao je premijer Đukanović.
„Imamo ambiciozan plan do kraja 2014. godine, kada su u pitanju dalji zahvati na polju regulatornih reformi“. „Strukturne reforme sa svim teškim posljedicama koje proizvode, moraćemo da nastavimo i u narednom periodu- naveo je Đukanović.
Vlada, kako je naveo Đukanović, priprema paket mjera dodatnog fiskalnog prilagođavanja koji treba da vodi državu ka smanjenju potrebe za zaduživanjem.
- Moramo da napadnemo potrošnju, da bi mogli da uspostavimo održivost javnih finansija i da smanjujemo potrebu za zaduživanjem kroz smanjenje deficita, naglasio je Đukanović.
Đukanović je kazao i da će oštrica akcije Vlade ubuduće biti na daljem suzbijanju potrošnje. „Ne smijemo dozvoliti da se po automatizmu zidaju novi troškovi“ rekao je Đukanović i napomenuo da oko 90 odsto javne potrošnje čine mandatorni rashodi- za penzije, plate, ljekove, kamate na već preuzete kredite, te socijalna pomoć.
Crna Gora se kako napomije Đukanović mora okrenuti tome da sačuva sopstvene resurse. „Naša industrijska znanja su zapravo veoma oskudna, i ono što postoji u industriji moramo iskoristiti“.„Ako ispustimo drvoprerađivačku industriju, koje su to industrije koje nam ostaju“- zapitao se Đukanović. Preispitaćemo koncesione ugovore i privatizacione ugovore i gdje god se stvore uslovi raskidati ugovore“- naveo je premijer Đukanović.
Đukanović je istakao i da postoji ozbiljna namjera za izgradnju autoputa prema sjeveru, te da su u toku finalni razgovori sa ponuđačima.
- To je projekat od kojeg nikad ne smije odustati Crna Gora i nijedna vlada, ova to neće svakako uraditi. Vjerujem da ćemo u sljedećih mjesec ili dva dana biti u prilici da obavijestimo javnost do čega smo došli, jer su u toku finalni razgovori sa tri potencijalna ponuđača. Doći ćemo do neke konstrukcije o kojoj ćemo obavijestiti javnost ali sa ozbiljnom namjerom da gradimo autoput prema sjeveru i povezujemo se i sa Srbijom i Kosovom i svim drugim državama u okruženju i preko toga sa zemljama centralne i istočne Evrope.
Ne možemo sjediti skrštenih ruku: Đukanović je napomenuo i da je teška ekonomska kriza desetkovala i najjače svjetske ekonomije, te da Crna Gora ne može sjediti skrštenih ruku i ponavljati ono što je bio naš strateški kurs iz prošlosti.
- Mislim da nam zatečeno stanje u Crnoj Gori i opšti kontekst globalne ekonomske krize praktično zatvaraju puno manevarskog prostora za vođenje ekonomske politike i da odabrani kurs mi se čini, da ne budem pre strog, kao jedini mogući- kazao je Đukanović.
Đukanović napominje i da se mora jačati konkurentnost bankarskog sistema, napominjući da „Investiciono razvojni fond mora biti instrument u rukama države i Vlade i u funkciji snaženja preduzetničkog potencijala“.
Premijer Đukanović je naglasio i da se Crna Gora mora potruditi da dobije nove investitore. „Danas je borba za nove investitore i to vrlo praktična borba. Mi se moramo upustiti u tu borbu jer ako se ne upustimo kapital će nas zaobići".
Među prioritetnim politikama u narednom periodu, Đukanović je naveo i politiku obrazovanja.
- Postoji neusklađenost tržišta rada i obrazovanja, pri čemu će ova Vlada učiniti da se prestane sa tom praksom. Ne treba dozvoliti nijednom fakultetu da dalje stvara iluzije studentima primamljivim programima koje nemaju perspektivu u društvu, poručio je Đukanović.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović skrenuo je pažnju na to da kao turistički radnik neće imati problema sa poslovanjem, ukoliko se ne budu podizali porezi.
Radulović smatra da treba dovesti strane investitore, iako su, kako napominje, neki već tu, ali ne mogu da ostvare svoje investicije. “500 firmi puni 90 odsto budžeta, to je jedan odsto od ukupnog broja firmi. Sve ostale pune budžet 10 odsto, dakle i ostale firme da se značajnije uključe- kazao je Radulović i napomenuo da veliki problem u turizmu i dalje predstavlja siva ekonomija. Sa njim je saglasan i direktor Hotela Queen of Montenegro Purko Ivančević koji je naglasio da Crna Gora mora sistemski raditi na objedinjavanju smještajnih kapaciteta, njihovoj standardizaciji i organizovanom nuđenju, jer tu kako napominje leži ogroman prostor za punjenje lokalnih i državnog budžeta.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku, Vujica Lazović, sa druge strane, ističe da kompariranje politike obrazovanja i potreba tržišta rada zabrinjava, s obzirom na to da je, kako je kazao, izdato 20 hiljada radnih dozvola za nerezidente i 30 hiljada nezaposlenih koji se nalaze na Zavodu za zapošljavanje. “Ako ih uporedimo prema strukturi, oni odgovaraju potrebama poslodavaca, ali pitanje je šta motiviše poslodavca da zaposli nerezidenta”, rekao je Lazović.
Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković, ocijenio je da bi Crna Gora trebalo da poveća proizvodnju i bude konkurentnija. Mijušković je istakao da je potrebno smanjiti uvoz i u krajnjem obezbijediti stabilan i održiv ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta.
- Nužno je jasno definisati plan finansijske i druge podrške za industrijski razvoj zemlje, efikasniju politiku privlačenja investitora kroz različite vidove dozvoljene državne pomoći, kao što su snižavanje poreza na zarade, besplatno ustupanje zemljišta i objekata koji su opremljeni komunalnom infrastrukturom, tamo gdje postoje uslovi za to, uz oslobađanje ili snižavanje iznosa komunalnog doprinosa, poručio je Mijušković.
Privrednici su u razgovoru sa Đukanovićem iznijeli svoje probleme i u oblasti prerađivačke industrije, pomorstva, kao i željezničkog saobraćaja.
