Predsjednik Demokratske unije Albanaca Ferhat Dinoša kazao je za Portal Analitika da predloženi model izbornog zakonodavstva, koji je u skupštinskoj proceduri, mogao biti prihvatljiv uz osnovni uslov - da bude ukinut cenzus od tri odsto, neophodan da bi manjinske stranke ušle u raspodjelu mandata.
- Aktuelni prijedlog DPS-a i SDP-a nije daleko od dobrog rješenja, iako trenutno nije prihvatljiv. Uz određene korekcije, kao lider najjače albanske partije bih podržao takav model kao dobar za Albance i ostale manjine, rekao je Dinoša za Portal Analitika.
Aktuelni model, čiji su autori poslanici vladajuće koalicije Miodrag Vuković i Rifat Rastoder između ostalog predviđa da je Crna Gora jedna izborna jedinica i da u raspodjeli poslaničkih mandata učestvuju izborne liste koje su dobile podršku najmanje tri odsto izašlih birača; s tim što izborne liste koje na izborima učestvuju za autentičnu zastupljenost određenog manjinskog naroda ili manjinske zajednice - ako ne ispune taj uslov, a pojedinačno dobiju najmanje 0,7 odsto važećih glasova, stiču pravo na učešće u raspodjeli mandata kao jedna - zbirna izborna lista sa ukupno dobijenim brojem važećih glasova.
Manjine da ne ulaze u opštu priču: Dinoša predlaže da se korekcije odnose na ukidanje pomenutog cenzusa od tri odsto jer, prema njegovom mišljenju, manjine ne smiju ulaziti u ''opštu igru'' sa strankama na državnom nivou.
- U suprotnom, to bi bila povreda afirmativne akcije kao principa koji je sadržan u Ustavu. Znači treba ukinuti cenzus od tri odsto i treba napraviti rješenje sa 0,7 odsto kao cenzusom za manjine. Svaka manjinska lista koja ostvari 0,7 odsto može računati na mandat u parlamentu, ali ne po svaku cijenu, jer taj mandat može da se izgubi od druge manjinske liste koja ima 1,5 odsto ili 1,4 odsto odnosno duplo veću podršku. Ta manjinska lista mogla bi da povuče dva mandata ali da bude riječ o unutrašnjoj - odnosno manjinskoj raspodjeli između manjinskih listi. Po mom mišljenju, bi to bilo najbolje rješenje za predstavljanje manjina, objašnjava Dinoša svoj prijedlog.
Poštovati princip jedan građanin jedan glas: Predsjednik DUA je rekao da bi se takvim modelom obezbijedio princip - jedan građanin jedan glas i dobilo se autentično predstavljanje manjina u parlamentu Crne Gore. ,,Manjinski mandat treba da ima svoju cijenu odnosno treba da košta 0,7 odsto - što nije mala cijena. Ali, ako manjinska lista ne može to da ostvari neka ostane kući i čeka naredne izbore'', navodi Dinoša.
- Smatram da bi uz korekcije trenutnog modela moglo da se priča o dobrom modelu za predstavljanje manjina, ne samo Albanaca. U tom slučaju, bio bih spreman da prihvatim napuštanje modela koji je važio do sada. Išlo bi se u susret opštem modelu koji neće remetiti demokratske procese u Crnoj Gori, i koji će apsolutno biti na fonu onoga što zagovara Ustav i zakon o manjinskim pravima i slobodama, kaže Dinoša.
Albancima ni do sada nije bilo garantovanih mandata: Predsjednik DUA odbacuje tvrdnje predstavnika albanskih partija da su dosadašnjim modelom Albanci imali garantovane mandate.
„Crna Gora je i do sada bila jedna izborna jedinica. Postojala su posebna biračka mjesta koja su proizvodila pet mandata za Albance ali ni to nijesu bili garantovani mandati jer je za njih konkurisalo sve partije koje su se pojavljivale na izborima“, objašnjava Dinoša. Komenatrišući najave da će se predstavnici drugih albanskih stranaka žaliti Ustavnom sudu u slučaju da predloženi model bude usvojen, Dinoša ističe da nije od onih koji ostaju zakovani za jedno rješenje, ali samo ako se u međuvremenu - pojavi bolje rješenje.
- Mislim da bi aktuelni prijedlog uz korekcije bio bolje rješenje i da bi obuhvatio i prava drugih nacionalnih manjina bez obzira na specifičnost Albanaca. Sami Albanci ovi modelom ne bi izgubili apsolutno ništa. Mi bi dobili ono što je autentično predstavljanje manjina, objasnio je Dinoša.
Usvajanje Zakona na jesen: Dinoša, koji je i ministar za ljudska i manjinska prava je nagovijestio da bi Zakon o manjinskim pravima i slobodama mogao biti usvojen na jesenjem zasijedanju parlamenta. Ministar je podsjetio da Zakon nije usvojen u prvom krugu u junu jer nije imao potrebnu dvotrećinsku većinu, navodeći da smatra da će Zakon biti usvojen na jesen, jer će tada biti potrebna samo apsolutna većina za njihovo usvajanje.
Dinoša je kazao da je u međuvremenu imao više kontakata sa predstavnicima svih nacionalnih savjeta .
,,Apsolutno smo došlo do saglasnosti koja će značiti podršku nacionalnih savjeta za moj prijedlog Zakona, uz spremnost da - kada je u pitanju finansiranje savjeta - prihvatim ono što je njihov zajednički prijedlog da se poveća učešće države u njihovom finansiranju“, objasnio je Dinoša.
Povećati novac za savjete:
Ministar za ljudska i manjinska prava se založio za podizanje nivoa finansiranja nacionalnih savjeta od strane države.
- Država treba da zna tok svog novca i stali smo na stanovište da, bez obzira na finansijsku krizu, treba učiniti napor da se podigne procenat novca koji ide savjetima. U pitanju je 0,15 odsto ukupnog Budžeta. Kada se formirao ovaj procenat niko nije imao na umu formiranje Srpskog nacionalnog savjeta koji odvlači 70 odsto sredstava, naveo je ministar.,,Moj je pristup i to sam otvorio na Vladi da se poveća taj procenat kako rad Srpskog savjeta ne bi išao na uštrb drugih savjeta. Tu smo stali na isto stanovište sa predsjednicima svih savjeta”, naglašava Dinoša.
- Vjerujem da ćemo doći do optimalnog rješenja koje znači stameno i stabilno finansiranje savjeta i adekvatno praćenje i utrošak sredstava Fonda za manjine, zaključio je Dinoša u razgovoru za Portal Analitika.
Nenad Zečević
