Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj tokom 2022. godine iznosila je 63,3 procenta. Procjene za 2023. su da će ostvariti udio veći od 70 odsto godišnje proizvodnje električne energije, što bi ovu susjednu zemlju svrstalo u top pet zemalja EU kad je ta oblast u pitanju. Da je Hrvatska zainteresovala i svoje građane da ulažu solarne elektrane, uvjerila se protekle sedmice grupa crnogorskih novinara tokom studijske posjete Zagrebu i Križevcima koju je organizovala Evropska kuća, pri Delegaciji EU u Crnoj Gori.
No, uprkos impresivnim brojkama i činjenici da Hrvatska ima veliki potencijal kada su u pitanju obnovljivi izvori energije (OIE), direktor Hrvatske regionalne agencije za energiju i klimu (REGEA) Julije Domac naglašava nam da nije zadovoljan jer, kaže, u posljednjih gotovo 25 godina njegova zemlja nije zabilježila znatniji napredak u ulaganju u OIE i to uglavnom zbog - nedostatka političke volje.
„Šlepamo se na račun hidroelektrana koje su gradili naši djedovi. U Hrvatskoj je instalirano hiljadu MW vjetroelektrana i 300 MW sunčanih elektrana, što znači da je energija sunca ono gdje smo podbacili“, ukazuje Domac.
Pojašnjava da Hrvatskoj najviše energije nedostaje između 10 sati ujutro i 17-18 sati poslijepodne što, prema njegovim riječima, ovu zemlju čini idealnom za solarne elektrane.
"Ali, ako zapošljavate samo politički podobne, a ne sposobne onda ne možete očekivati ni da posao bude kvalitetno urađen. Na koncu, posao uvijek završe sposobni, a ne politički podobni”, poručuje Domac.
Domac: Zainteresovani smo za saradnju sa Crnom Gorom
Kaže i da ulazak Hrvatske u EU jeste doprinio zelenoj tranziciji te zemlje, ali smatra da građani još imaju dozu zadrške kad je riječ o ulaganju u OIE jer nijesu sigurni u isplativost investicije.
Prema njegovim riječima, isplativost ugradnje solarnih panela sa aktuelnim cijenama električne energije u kontinentalnom dijelu Hrvatske je 10 do 12 godina, a na Jadranu do šest.
Poručio je i da je REGEA zainteresovana da sa partnerima iz Crne Gore sarađuje na projektima zelene tranzicije.
“Preblizu živimo da bismo se ignorisali, zato to mora biti zajednička priča. Drago bi mi bilo da skupa radimo i osmišljavamo izvore finansiranja”, kazao je Domac, podsjetivši da je REGEA već pružala konsultantske usluge Glavnom gradu Podgorica na izradi Akcionog plana održivog korišćenja energije.
Pavičić-Kaselj: Zelenu tranziciju ZG usporila politička volja
Načelnica Kancelarije za ekonomiju u prijestonici Hrvatske, Ana Pavičić-Kaselj ukazala je na brojne izazove koji prate zelenu tranziciju Zagreba ističući kao jedan od glavnih problema, takođe, nedostatak političke volje.
„Zagreb koji ima skoro 800 hiljada stanovnika u protekloj deceniji sproveo je energetsku tranziciju na 88 zgrada. Može vam se učiniti da je to dosta, ali sa druge strane je grad sa 100 hiljada stanovnika koji je za to vrijeme uradio puno više. Dakle, moralo je bolje. Ako postoji politička volja onda nećete ulagati u nove fontane po gradu, niti ćete sebi graditi spomenike, već ćete uložiti u stanovništvo, obrazovanje, u energetsku efikasnost, tj. u sve ono što koristi običnom građaninu“, napomenula je Pavičić-Kaselj.
Najavila je da Zagreb u narednom periodu očekuje veliki ciklus obnove zgrada javnog sektora, te da tu leži potencijal i za talas investicija u OIE, ali i da za sada kočnicu predstavlja i nedostatak podzakonskih akata za postavljanje solarnih elektrana.
Kako da građani energiju preuzmu u svoje ruke
Naši domaćini u Hrvatskoj saglasni su da je sunčeva energija izvrstan način uštede novca i čuvanja životne sredine. Izgradnjom sunčanih elektrana kažu da se može uštedjeti na mjesečnim računima za električnu energiju do čak 80%. Njihovom izgradnjom građanin postaje otporniji na rast cijena električne energije u budućnosti. Prednost je i izdržljivost solarnih panela pa su troškovi održavanja minimalni, a njihovom ugradnjom dodatno se uvećava vrijednost nekretnine.
Zelena energetska zadruga (ZEZ) u Zagrebu u misiji je da građanima predoči i približi načine na koje mogu energiju preuzeti u svoje ruke. Direktor ZEZ-a, Zoran Kordić kaže da su prije svega fokusirani na solarizaciju domaćinstava, odnosno postavljanje solarnih panela na krovove i korišćenje energije za lične potrebe.
„Više od 12 hiljada je postavljenih solarnih sistema na domaćinstvima i preduzećima u Hrvatskoj, što jeste značajan skok”, ocijenio je Kordić.
Član ZEZ-a Goran Čačić naglasio je da je za sada na ovim prostorima proizvodnja solarne energije najjednostavnija.
“Ono što jeste problem je da kad nema sunca - nema ni energije, a sistemi za čuvanje energije i dalje su skupi u odnosu na naše subvencionirane cijene struje. Građanima se zbog toga ne isplati da postavljaju solarnu elektranu, ali i to se lagano mijenja na bolje”, ukazuje Čačić.
Kako ističe, u ovoj zadruzi smatraju da u perspektivi svi moramo biti aktivni učesnici u proizvodnji energije i upravljati načinima na koji će biti utrošena.
„Kada imate svoju energiju, imate i slobodu“, kategoričan je Čačić.
Kada je riječ o hidroelektranama stava je da treba koristiti postojeće kapacitete, ali da za izgradnju novih mora biti ispitano u kolikoj mjeri utiču na životnu sredinu.
“Kad bi sve te ljude koji se opiru gradnji hidroelektrana uključili kao male investitore pitanje je koliko bi se njih stvarno nastavilo buniti. Nijesam za to da se uništava priroda ali na nekim mjestima mogu se graditi hidroelektrane. Ono što ljude uglavnom najviše žulja jeste to što neko drugi nosi novac iz njihove okoline, zato se i bune", smatra Čalić.
Križevački sunčani krovovi
Kao svijetli primjer ulaganja u OIE naveo je Križevce gdje postoje solarne elektrane u čiju gradnju su članovi zadruge uložili sopstveni kapital, ali ne veći od po hiljadu eura.
To je potvrdila i direktorica Križevačke energetske zadruge (KLIK), Sanela Mikulčić-Šantić. Ona je predočila projekat “Križevački sunčani krovovi” koji je, kako je istakla, prvi pravi primjer projekata građanske energije, ali i grupnog ulaganja u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj.
"Imali smo vrlo kratku kampanju, zato što su ljudi bili željni ulaganja. Razlog je i to što je kamata veća nego u banci i što ljudi mogu zaraditi više nego da su novac oročili, a utisak je i da su htjeli da učestvuju u nečemu što je ekološki", naglašava ona.
Naime, projekte izvedene združenim snagama ZEZ-a i lokalne uprave Križevaca, građani su u cjelosti finansirali po modelu mikro zajmova, pa tako danas u ovom gradu postoje dvije velike solarne elektrane i to na krovu Gradske biblioteke i Razvojnog centra i tehnološkog parka.
“Kad smo krenuli u ovaj poduhvat odmah su nam se javili veliki investitori koji su htjeli da finansiraju cijelu elektranu. Nije nam to bio cilj. Ove dvije zgrade u vlasništvu su grada i ugradnja sunčane elektrane od 30 kW na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci omogućila je ulaganje vlastitih sredstava i ostvarivanje povrata ulaganja uvećanog za kamatu od 4,5 odsto godišnje kroz period od 10 godina. Nakon uspjeha prvog projekta, 2019. uslijedila je nova kampanja po istom modelu ulaganja u sunčanu elektranu snage 30 kW na krovu Gradske biblioteke”, pojasnila je Mikulčić-Šantić.
Kaže i da se viškovi proizvedene energije na ovim objektima predaju u mrežu po modelu samosnabdijevanja.
U Hrvatskoj, prema njenim riječima, solarne elektrane trenutno doživljavaju ekspanziju, uglavnom se, kaže, instaliraju na krovovima domaćinstava i preduzeća, a dio tih poduhvata i država subvencioniše.
Cilj je da ne zavisite od onih koji "najviše deru"
Crnogorske novinare ugostio je i Bojan Mergon, jedan od Križevčana koji je prije nekoliko godina na krov svog domaćinstva postavio solarne panele. Uložio je, kaže, oko sedam hiljada eura u ovaj projekat, od čega mu je grad subvencionisao 50 odsto.
Poručio nam je da je zadovoljan investicijom. Dugoročno, kako dodaje, projekat je isplativ, ali samo ukoliko sredstva ne moraju biti obezbijeđena od kredita.
"Investicija će vam se isplatiti za desetak godina. Cilj je da smanjite troškove. Nije da ćete uštedjeti i postati bogataš, jer sve što uštedite na ovome potrošićete na nešto drugo, ali ideja je da prestanete da budete zavisni od onih koji najviše deru, a to je elektroprivreda", iskren je Mergon.
Prema zvaničnim podacima, na distribucijsku mrežu HEP-a (Hrvatska elektroprivreda) 30. septembar 2023. bilo je priključeno 8.779 solarnih elektrana kod fizičkih osoba (domaćinstva) i 4.097 u preduzetništvu.
