Konferencija je organizovana u okviru projekta Foodnected za pilot lokaciju Ulcinj.
Projektni koordinator CZIP, Zoran Popović, kazao je da je Foodnected projekat vođen vizijom okupljanja proizvođača i potrošača kroz Zajednicu prakse zasnovanu na zajedničkim vrijednostima.
„Skraćivanjem distance između proizvođača i potrošača i razvojem etičkog kodeksa ekoloških i društvenih vrijednosti za način na koji se hrana proizvodi i konzumira, projekat se bavio nedostacima u preovlađujućem tržišnom sistemu i preokretanjem nepravedne situacije sa kojom se suočavaju mali proizvođači”, rekao je Popović.
On je napomenuo da je kroz Foodnected rađeno na olakšavanju pojave kratkolančanih sistema ishrane koji rade za prirodu i ljude – kako za potrošače tako i za male proizvođače koji zavise od njih.
Izvršna direktorica MSJA, Zenepa Lika, je rekla da je činjenica da su se u projekat uključili zato što Ulcinj ima ogroman potencijal.
„Smatramo da je vrijeme da se okrenemo prirodi u Ulcinju i dobrim stvarima iz prirode, koje će ići u korist toj opštini kao turističkoj destinaciji“, kazala je Lika.
Ona je, između ostalog, napomenula da su u okviru projekta odradili strateški plan održivog razvoja za opštinu Ulcinj, ali da uspjeh zavisi od toga koliko su povezani i koliko komuniciraju jedni sa drugima.
Napomenula je da je Foodnected baziran na zaštitu pejzaža, prostora, ali i autohtonih vrsta.
„Cilj je podsticanje lokalnih proizvođača da se fokusiraju na dobra iz svog mjesta i povezivanje različitih stejkholdera. Cilj je povezivanje i usmjeravanje na kvalitet, a ne na kvantitet“, zaključila je Lika.
Nakon prezentacije Foodnected projekta učesnici su razgovarali o implementacij Strateškog plana i budućnosti Slow Food koncepta na području Ulcinja.
Sabina Ramović, SlowFood Montenegro – Bjelasica, Komovi i Prokletije, pojasnila je da je SlowFood nastao 1986. godine u znak protesta na otvaranju Mekdonalsa, a samo tri godine kasnije postaje globalni projekata potpisom manifesta u Parizu.
„Nadam se da će uskoro postajati Slowfood zajednica u Ulcinju i da će taj projekat u Crnoj Gori dobiti veće razmjere“, kazala je Ramović.
Ona je napomenula da članovi mogu biti manji proizvođaći, vlasnici restorana, pa čak i individualno fizičko lice koje se bavi proizvodnjom na tradicionalan način.
„Ono što je jako bitno da potrošači i proizvođači moraju ići ruku pod ruku, jer ne mogu biti razdovjeni. Zato su nam potrošači jako bitni, jer želimo da podignemo njihovu svijest o tome koliko je izbor hrane značjan za očuvanje životne sredine i za lokalnu ekonomiju“, istakla je Ramović.
Prema njenim riječima, jedan od njihovih slogana je da svako ima jednak pristup zdravoj i dobroj hrani.
„Zato smo jako zadovoljni što imamo priliku da proširimo SlowFood na području teritorije Ulcinja, da prenesemo svoje znanje i iskustva i da i za nas ostane ovaj strateški dokument“, zaključila je Ramović.
Načelnica Direkcije za šeme kvaliteta, organsku proizvodnju i zemljišnu politiku – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Merisa Mekić, napomenula je da je Ulcinj pogodan prvo zbog svog geografskog položaja, jer tu već postoji razvijen turizam koji ima mehanizam za plasiranje poljoprivrednih i tradicionalnih proizvoda.
„Ako analiziramo Ulcinj u odnosu na druge lokalne samouprave, onda vidimo da ova opština ima dobar potencijal, kratak tržišni lanac, relativno očuvanu prirodu, a pravna tekovina na držanom nivou u velikoj mjeri je uskađena sa konceptima Evropske unije“, istakla je Mekić.
Prema njenim riječima, velike slabosti su neizanteresovanost proizvođača i potrošača i usko praćenje tradicije, kako bi se nešto sačuvalo.
„Ne treba ići u krajnost kada je tradicija u pitanju, jer neke korake treba ubrzati, rifrešovati i sigurna sam da se u tom slučaju neće izgubiti tradicija. Samo je bitno pronaći tu nit između tradicije i mijenjanja “, pojasnila je Mekić.
Ona je, između ostalog napomenula, da postoji i nedostatak podataka o proizvodnji i prodaji, kao i nedovoljno korišćenje finansijskih sredstava za unapređivanje proizvodnje.
„Negdje ćete vidjeti u prvoj ponudi pice i hamburgere, a u kućnim varijantama naše tradicionalne proizvode. To znači da sve treba da obrnemo i da plasiramo lokalnu samoupravu sa svojom tradicijom i svojim znanjem. Cilj je što manje brze hrane i serviranje proizvoda koji su postali „viđeni“ i koji nijesu specifični“, zaključila je Mekić.
Direktor Turstičke organizacije Ulcinj, Ćazim Hodžić, rekao je da je sada turisti ne žele da provode samo vrijeme na moru, već i u seoskim ruralnim djelovima.
„Ulcinj jeste proznat po moru i plažama, ali jedan ozbiljan turista ne može da bude samo na plaži, već mora da vidi sve ljepote i prirodu Ulcinja“, rekao je Hodžić.
Zato, kako je rekao, podržavaju projekat Foodnected, koji će omogućiti turistima da vide širu sliku Ulcinja.
Projekat Foodnected, koji u Crnoj Gori implementiraju Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i Dr. Martin Schneider-Jacoby Association (MSJA), u saradnji sa partnerima Slow Food, Global Footprint Network, GOB Menorca, Low Impact Fishers of Europe, Aliance for Mediterranean Nature and Culture i Yolda. Foodnected projekat je podržan od strane MAVA fondacije.
