Pitanje je, kaže, da li Spajić kao neko ko je slagao građanstvo da nema prebivalište u Srbiji, a kojem je Republička izborna komisija te zemlje potvrdila da ima, može da se kandiduje za predsjednika.
Samu odluku Državne izborne komisije Crne Gore da traži mišljenje Republičke izborne komisije Srbije pratila su, ističe, oprečna mišljenja.
“Imamo člana DIK-a koji predstavlja nevladin sektor, a kojeg je predložio Centar za građansko obrazovanje pa smo to pitanje pratili od samog starta. Činjenica je da je do takve odluke DIK-a došlo preglasavanjem i da je to bila odluka jednog dijela političkih aktera, a da sam DIK nije imao nadležnost to da traži. To je u formalno pravnoj ravni i ovo govorim jer može sjutra da na sličnoj liniji povede i druge pravne rasprave koje se tiču ovog pitanja kada i ako Spajić preda kandidaturu”, rekla je Uljarević.
DIK je u obavezi da cijeni ono što su zvanična dokumenta naših organa.
“Imamo nešto što je vrlo otvoreno pitanje, a to da li neko ko je slagao građanstvo da nije imao prebivalište u Srbiji, sada imamo bjelodano dokaz da je imao, a ovdje se otvara još jedno pitanje, a to je pitanje državljanstva, jer je to prebivalište u zakonu u Srbiji, kao i u Crnoj Gori., vezano za državljanstvo. Mi zapravo imamo jednog od potencijalnih kandidata ko možda formalno pravno ne ispunjava uslove, ali će biti na Ministarstvu unutrašnjih poslova da to zapravo prespita, utvrdi jasno činjenično stanje., usaglasi svoje evidencije. Jer je MUP njega imao kao nekoga ko ima uredno prebivalište ” navodi Uljarević.
13
Ističe jednu ozbiljnu diskrapancu u javnom izrazu tog kandidata i onog što su fakti.
” To se odnosi na taj period koliko se nalazi u Crnoj Gori. Mi znamo da je formalno pravni uslov da kandidat za predsjednika u posljednih 15 godina ukupno 10 ima prebivalište u Crnoj Gori. Kada saberete broj godina za koje sam Spajić kaže da ih je proveo u posljednjem periodu u inostranstvu, mislim da dođete do nekih 13,14 godina bilo da je riječ o Singapuru, Japanu, Francuskoj, on čak Srbiju i ne pominje. U razvijenim društvima samo to priznanje bi bilo dovoljno da jednog kandidata diskvalifikuje i prosto njegov izborni štab više ne bi ulazio u bilo kakvu aktivnost. Mi ovdje imamo jedan suprotan pristup i to će otvoriti brojna pitanja i u okviru DIK i drugih organa”, poručuje Uljarević.
Prvo, ističe, treba da se osvrnemo na lutajuću atmosferu izbora koji su takođe prekrivena lutajućom ekonomskom i političkom krizom.
“Što prosto nije dobro i za strateško planiranje. Ovi predsjednički izbori su praćeni brojnim neobičnostima. Jedna od neobičnosti je da skoro mjesec dana pred izbore mi imamo samo jednog kandidata koji je zvanično predao kandidatura. Ne znamo za mnoge aktere ko će biti njihovi kandidati, uključujući i one koji pripadaju opozicionom polu, kao i onom koji se broji kao vladajuća većina”, rekla je Uljarević.
Imamo, dodaje, najave predsjedničkih kandidata i spornosti oko nekih od najavljenih.
“Mislim da će velika odgovornost biti na državnim organima da ovaj proces protekne tako da ne dovodimo poslije u pitanje zakonitost te odluke, ali i legitimnost čitavih izbora”, zaključila je Uljarević.
