Gostujući u emisiji„Pressing“ na Gradskoj RTV, Uljarević navodi da je Vlada i dalje neprimjereno bliska Crkvi Srbije i djeluje kao raštimovani orkestar,koji je fokusiran na to kako da raspodijeli funkcije po dubini i širini, umjesto da radi na unapređenju kvaliteta života građana.
„Imaćemo društvo koje treba da bude po mjeri svih građana onda kada naši političari ne budu išli po mišljenje u crkvu i kada se ne budu savjetovali sa sveštenim licima o tome“, ističe Uljarević.
Komentarišući jučerašnji incident u Cetinjskom manastiru, Uljarević kaže da je taj slučaj nastavak tenzija u društvu i da će sigurno trajati dok ne budemo imali uređene odnose.
„Tu prije svega mislim na jasnu liniju razdvajanja što je građansko, a što crkveno u Crnoj Gori. Ne mislim da su odnosi sa SPC uređeni tako da ona ne može da funkcioniše u Crnoj Gori“, ocjenjuje Uljarević, dodajući da svakodnevno imamo naznaku tih tenzija – na društvenim mrežama, u medijima ili na terenu.
„To su osjetljiva religijska pitanja,kojima se naši političari vrlo neodgovorno igraju“, naglašava Uljarević.
Određeni politički akteri će, tvrdi, morati da se mijenjaju i prilagođavaju onome što je interes Crne Gore.
„Moraće da prave mnogo jasniju distancu od svih vjerskih zajednica – ukoliko žele da sačuvaju građanski koncept države i budu iznad partikularnih interesa,kojima se svakodnevno rukovode“, poručila je Uljarević.
Bez obzira na to koliki je broj vjernika određene vjerske zajednice, dodaje, ona treba da se kreće u okvirima vjerske zajednice,a ne da se legitimiše onako kako to radi u posljednjem periodu – kao politička organizacija.
“Crkva Srbije nastupa u svim tim različitim ulogama, a kada treba da brani svoje interese,onda kaže ‘mi smo vjerska organizacija, naša su prava ugrožena'“, kaže Uljarević.
Ističe da se moraju odlučiti na kojoj stolici sjede i čime se bave.
„Svojim pristupom treba da doprinose snižavanju tenzija, a ne da ih snaže svakodnevno“, naglašava Uljarević.
Heterogenost Vlade vraća se kao bumerang
Kada je riječ o Otvorenom Balkanu, Uljarević podsjeća da je Demokratski front jedan od prvih promotera te ideje u Crnoj Gori.
„To je i logično, jer je jedan od tvoraca Otvorenog Balkana (ranijeg Malog Šengena)Aleksandar Vučić, koji jejedan od najznačajnijih oslonaca DF-u, koji ne propušta priliku da promoviše taj koncept“, kaže Uljarević.
Ističe da Crna Gora, ako joj je cilj pridruživanje, treba da se drži onih regionalnih inicijativa koje su inkluzivne, prepoznate kao takve od svih držva članica u regionu i iza kojih čvrsto stoji EU.
„Crna Gora bi trebala što prije da se posveti onome što je njeno strateško opredjeljenje, jer imamo članove Vlade koji imaju različite koncepcije, što može da dovede do konfuzije među zapadnim partnerima“, poručuje Uljarević.
Vlada je vrlo heterogena i u njoj postoji neusaglašeno vrijednosno, političko i strateško opredjeljenje, smatra ona, a propušteno je da se to iskristališe u procesu pregovora – da postoje jasne pozicije oko ključnih pitanja, što se sad vraća kao bumerang i dolaziće u vezi s mnogim drugim pitanjima.
Akademije nauka se učaurile
Akademije nauka i umjetnosti u regionu, kaže, davno su izgubile ono što su suštinski trebale da imaju – ne samo intelektualni kapacitet nego i progresivni potencijal, nešto što bi kao društvu trebalo da nam pomogne – da dobijemo neke smjernice od ljudi koji su najučeniji u svojoj oblasti.
„One su se učaurile i postale promoteri nazadnih ideologija. Vrlo često su to budžetski korisnici, u čijem djelovanju ne vidimo razlog tog ulaganja“, dodaje Uljarević.
