Ona smatra da danas, posljedično, prevladava razočaranje zbog iznevjerenih očekivanja onih koji su željeli promjene u pravcu sadržajne demokratizacije i evropeizacije.
„To prati i percepcija da se Crna Gora danas kreće u lošijem pravcu nego što je to bio slučaj prije izbora u avgustu 2020. godine, uz trend pada povjerenja u institucije sistema što je dodatno opterećenje za bilo koju strukturu koja bi išla u pravcu ozbiljnih reformi“, istakla je Uljarević.
Na pozitivnoj ravni, ukazuje da smo dobili iskustvo političke promjene.
„I dobro je da građani i građanke Crne Gore danas vjeruju više u sebe i moć svog glasa u smislu uticaja na procese, što se pokazuje i kroz izborne procese, uključujući i kažnjavanje aktera iznimnom niskom izlaznošću kojoj smo svjedočili na junskim parlamentarnim izborima. Međutim, vidjeli smo i da nova većina ostaje čvrsto na najgorim praksama prethodnika, uz zabrinjavajuću nerezistenciju na štetne uticaje nedemokratskih aktera, kako iz regiona, tako i šire, što je Crnu Goru učinilo dodatno nekredibilnom članicom NATO saveza a njen put ka EU faktički blokiralo uz zabrinjavajuću regresiju u mnogim važnim pitanjima, što svoju ilustraciju ima i kroz najnegativnije izvještaje EK od otvaranja pregovora sa EU“, navela je izvršna direktorica CGO.
Uspjesi koje navode predstavnici nove vlasti, kako ističe Uljarević, uglavnom se odnose na rad Tužilaštva, koje je nezavisan organ i koje bilježi početne iskorake kroz ono što su pokrenuti postupci i pojedine potvrđene optužnice.
„Ali nemamo još nijedan od tih tzv. velikih slučajeva koji je pravosnažno sudski okončan, a što je faktički bilans uspjeha koji će se mjeriti. Ipak, ovdje je važno napomenuti da prisvajajem tih akcija, izvršna vlast pokazuje i kako gleda na ono što je zakonom definisana samostalnost Tužilaštva. U međuvremenu, ogledalo privrženosti zakonu izvršne vlasti, i njenih branilaca, je i činjenica da ta vlast ne poštuje sudske odluke“, istakla je Uljarević
Javnosti je tu vjerovatno, kako je kazala, najpoznatiji, iako nije jedini, primjer da je ova Vlada svjesno nezakonito razriješila direktora Uprave policije i da mi danas imamo na čelu te institucije osobu koja je tu bez zakonske osnove a to je ključni organ Vlade u primjeni zakona.
„To je i ilustracija toga da vladavinu prava ove vlasti doživljavaju isključivo kao pravo na vladavinu, i u tom dijelu smatraju da su im za ostvarenje njihovih interesa dozvoljena sva kršenja zakona. Takođe, mi smo imali stihijsku potrošnju kroz javni sektor koja je rezultirala povećanjima u materijalnim davanjima Vlade prema određenim grupacijama i uvećanjem plata u javnom sektoru, ali je to sve urađeno bez ikakvih analiza a samim tim je realno neodrživo i u mnogo čemu nepravedno“, poručila je Uljarević.
To je, kaže, takođe jedan dio kroz koji se vidi da su partijski interesi prevladali javni interes kreiranja javnih politika na bazi analiza, provjerenih podataka, jasnih kriterijuma i strategije pokrivanja tih troškova na duži rok.
„Vrijedi podsjetiti da su prva dva zakonska teksta koja su promijenjena u Skupštini Crne Gore od strane tzv. avgustovske većine bili Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica i Zakon o državnim službenicima i namještenicima. Prvi je promijenjen da bi se vratio “dug” Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), čije litije su imale značajan uticaj da nove strukture dođu na vlast“, ukazuje Uljarević.
Dodaje da je drugi, suprotno ranijem usaglašavanju sa Evropskom komisijom, snizio kriterijume za zapošljavanje u javnoj administraciji i otvorio prostor za njenu dalju politizaciju.
„To je, nažalost, ostala mapa puta vlasti u ove tri godine, iako se radilo o dvije Vlade - udovoljavanje interesima SPC po cijenu javnog i državnog interesa, uz naglasak da je SPC i jedan od glavnih medijuma ostvarenja uticaja u Crnoj Gori predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i vrlo privržena Putinovim polugama moći i njegovoj politici, kao i agresivna raspodjela kolača izvršne vlasti po tzv. dubini i širini, koja danas čini tu izvršnu vlast u mnogo čemu nekompetentnijom nego što je ona to bila prije avgusta 2020. godine“, smatra Uljarević.
Kad je riječ o evropskim integracijama, Uljarević je ustvrdila da danas imamo razorenu pregovaračku strukturu, nemamo glavnog pregovarača, te da se smanjio apsorbcioni kapacitet za EU fondove.
„DPS nije na vlasti tri godine, ali su nove vlasti preuzele manir Vučića, pa tako nove vlasti sve svoje neuspjehe i dalje pravdaju sa DPS-om, kao što to Vučić radi sa nekadašnjim DS-om, odnosno „žutima“, a isto tako sve one koji imaju kritički otklon prema načinu njihove vladavine pokušavaju najprizemnije etiketirati i diskreditovati. To dosta govori i o uzorima, tehnikama, ali i drugim nedostatnostima onih koji su ove tri godine pokazali da samo jedno zapravo zamjeraju DPS-u, a to je što oni sami nisu bili u mogućnosti da decenijama koriste sve one prednosti koje donosi vlast“, zaključila je Uljarević.
