Cijene ulja povećali su i proizvođači iz Hrvatske, ali je taj rast nešto niži, za 20 odsto. Kada je riječ o brašnu, još u januaru je, kako navodi Lakonić, jedan dobavljač povećao cijenu za deset odsto, ali u posljednje vrijeme nije bilo nikakvih promjena u odnosu na to. Šećer je, kako navodi, poskupio za deset odsto.
Na pitanje Pobjede zbog čega je došlo do povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, Lakonić ukazuje da je, kada je riječ o trgovinama, razlog za povećanje rast nabavne cijene.
– Svakako da je uticaj pandemije na porast cijena globalno pitanje, ne možemo se u tom pogledu posmatrati izdvojeno od ostatka svijeta – navodi Lakonić ukazujući da do povećanja cijena određenih proizvoda nije došlo samo u Voliju, već na kompletnom tržištu.
Zato, kako navodi, potrošači ne usmjeravaju nezadovoljstvo na njihov lanac, jer im je jasno da je porast cijena uslovljen nabavnom cijenom. Uočljive su promjene u ponašanju potrošača, ukazuje Lakonić. Navodi da je nakon prvog talasa pandemije u martu prošle godine, kada je bila pojačana trgovina i pravljenje zaliha, uslijedio period pada potrošnje. Sada kupci racionalizuju trgovinu i trude se da jednim dolaskom u market obezbijede više namirnica.
– Imajući u vidu da u Voli marketima ni u periodu pojačane trgovine određenih namirnica nije bilo nestašica, potrošači imaju povjerenja u to da ćemo im obezbijediti kontinuitet snabdijevanja i strah nije prisutan – kazala je Lakonić.
Na pitanje zbog čega je došlo do povećanja cijena, Gabrijela Nedović iz kompanije Mesopromet ukazuje da maloprodajne cijene mijenjaju u odnosu na promjene nabavne cijene od dobavljača.
– Zašto pak dobavljači povećavaju nabavne cijene, možda je bolje pitati njih. Ono što je logično jeste da je razlog porast cijena sirovina koje koriste za proizvodnju – smatra Nedović.
Da su sve djelatnosti, uključujući i trgovinu i dalje pod uticajem pandemije, smatraju u kompaniji Merkator u okviru koje posluju marketi Idea. Nijesmo dobili precizan odgovor da li je u njihovim marketima došlo do poskupljenja i u kojoj mjeri, ali ukazuju da uprkos izazovima koje je donijela pandemija, preduzimaju sve mjere kako bi potrošačima omogućili jednako pristupačne cijene.
– Ukoliko je i došlo do promjena određenih cijena, to je isključivo posljedica povećanja nabavnih cijena od strane dobavljača, odnosno proizvođača. Glavni uzroci pomenutih promjena u nabavnim cijenama na širem nivou ogledaju se u globalnom povećanju berzanskih cijena samih artikala i sirovina, ali i povećanju cijena prevoza i energenata – smatraju u Merkatoru.
Monstat
Prema posljednjim podacima Monstata za februar, minimalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosi 646,9 eura, od čega se 277,70 eura izdvaja za hranu. Gledajući strukturu ove korpe, zanimljivo je primijetiti da je mjesečni trošak za četvoročlanu porodicu za ulje i masti 6,60 eura, što bi prema trenutnim cijenama pojedinih ulja značilo da potroše četiri litra. Ista porodica, prema procjenama Monstata, za meso potroši 60 eura, odnosno po dva eura dnevno, dok za ribu potroši 3,80 eura za šta u pojedinim marketima može kupiti jedan kilogram pastrmke i to očišćene.
ANKETA:
Senad Ledinić
Povećanje nije veliko, ali svakako utiče na naš budžet. Primijetio sam da su namirnice poskupljivale onda kada bi poskupilo gorivo. Međutim, kada je cijena goriva padala, cijena namirnica se nije smanjivala. Tako sada kada je gorivo ponovo počelo da ide gore, krenule su i namirnice. Ipak, imajući u vidu godišnju inflaciju od tri odsto, bilo bi normalno da se i cijene toliko povećavaju, ali ako je to više onda nije normalno ni u kom pogledu.
Željka Bogavac
Primijetila da su poskupjeli ulje i brašno, za šećer nijesam primjetila. Znamo da nam je standard loš, imamo puno ljudi koji ne rade, negdje sve to utiče na standard, posebno što se radi o osnovnim životnim namirnicama. Sve to diktiraju opšti uslovi koji se dešavaju kod nas, negdje je i logično da je poskupilo. Ne bih mogla da dam prijedlog po kom principu bi se cijene mogle umanjiti, ali ono što je sigurno jeste da će džep građana to svakako osjetiti, posebno onih koji su socijalni ugroženi.
Alisa Dizdarević
Obratila sam pažnju na cijene domaćih organskih proizvoda, dosta su veće cijene u trgovinama. Evo npr. tegla domaćeg meda je od 15 eura pa naviše, dok se na pijacama može kupiti za 10 do 12 eura. Smatram da bi trebalo naći način da se pospješi kupovina domaćih proizvoda po trgovinama na način da država da neke subvencije proizvođačima da bi se cijena snizila, kako bi kupovali naše proizvode.
Vladan Kovačević
Imajući u vidu situaciju u zemlji i sve što se dešava, to je bilo neminovno. To je tek počelo, tako da se još ne osjeća, ali osjetićemo svi sigurno.