- Saradnja Uprave carina i uvezanost sa drugim državnim službama u borbi protiv korupcije i kriminala je ključna. Suočavanje sa ovim izazovima je imperativ svih, stoga, zahtijeva koordinirane aktivnosti prvenstveno na nacionalnom nivou, ocijenio je u intervjuu za Portal Analitika direktor Uprave carina Vladan Joković, dodajući da su rezultati Uprave za prvih pola godine, što se tiče naplate carinskih prihoda, bili zadovoljavajući.
- Uprava carina, je za za prvih šest mjeseci ove godine naplatila 163, 76 miliona eura što je za 0,4 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Naši službenici su u istom periodu oduzeli krijumčarenu robu u vrijednosti od 345.484 eura. Oduzeto je 6.246 šteka cigareta, više od 7.500 komada odjevnih predmeta, 6.873 grama plemenitih metala i preko 32.000 komada razne robe. Sprovodeći zakonsku proceduru, uništeno je više od 9.000 komada razne robe, precizirao Joković.
Prvi čovjek Uprave carina založio se za povećanje zarada carinskim službenicima.
- Nema vladavine prava ako stalno ne poboljšavamo primanja onih koji čuvaju zakon i na jednoj su od prvih linija borbe sa kriminalom, kao što je carinska služba - naveo je Joković.
ANALITIKA: Koliko je za prvih pola godine Uprava carina naplatila prihoda od carina, odnosno, kakvi su rezultati u odnosu na prošlu godinu?
JOKOVIĆ: Uprava carina, je za za prvih šest mjeseci ove godine naplatila 163,76 miliona eura što je za 0,4 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Osim efekata globalne ekonomske krize, ovaj period karakteriše i negativan uticaj vremenskih nepogoda, koje su se odrazile na bitno smanjenje privrednih aktivnosti i samim tim na naplatu prihoda. Ipak, imamo pozitivan trend naplate u drugom kvartalu ove godine i, zahvaljujući tome, prihodi za prvih pola godine su iznad nivoa prošlogodišnjih za taj period.
ANALITIKA: Šta se konkretno uradilo na suzbijanju prekograničnog šverca, i navedite konkretne rezultate?
JOKOVIĆ: U periodu januar-jul 2012.godine Uprava carina je oduzela krijumčarenu robu u vrijednosti od 345.484 eura. Oduzeto je 6.246 šteka cigareta, više od 7.500 komada odjevnih predmeta, 6.873 grama plemenitih metala i preko 32.000 komada razne robe. Sprovodeći zakonsku proceduru, uništeno je preko 9.000 komada razne robe.
Sve aktivnosti kontrolno revizionih službi Uprave carina pažljivo su planirane, analitički pripremljene, profesionalno opravdane i sprovedene na stručan način i u saglasnosti sa najboljim evropskim standardima. Posebno ističem razumijevanje i visok stepen povjerenja carinskih obveznika u odnosu na kompetentne timove Uprave carina u čijoj nadležnosti su kontrolne funkcije. Naravno, Uprava carina kontinuirano sprovodi intenzivne aktivnosti na planu suzbijanja prekograničnog šverca. Svakodnevnim kontrolama na graničnim prelazima, kao i kontrolama velikog broja sporednih puteva koji prelaze carinsku liniju i koriste se za ilegalno unošenje robe u carinsko područje, Uprava carina uspješno ostvaruje svoju ulogu u borbi protiv prekograničnog šverca u cilju naplate carinskih dažbina i zaštite carinskog područja.
Na ovim poslovima Uprava carina intenzivno sarađuje i sprovodi zajedničke akcije sa Upravom policije, Poreskom upravom i drugim institucijama koje sprovode zakon na granici.
ANALITIKA: Kakvi su vam rezultati u otkrivanju neplaćenog carinskog duga?
JOKOVIĆ: Carinski inspektori otkrili su, u prethodna tri mjeseca, 49 carinskih prekršaja krijumčarenja, uzimanja robe ispod carinskog nadzora, povrede prava intelektualne svojine, itd. Ovim kontrolama, koje su ujedno dio aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, za samo jedan mjesec, kroz institut naknadne kontrole otkriven je neplaćeni carinski dug od skoro dva miluiona eura, preciznije - 1.828.880 eura. Važno je istaći da se veći dio odnosi na akcizne proizvode.
ANALITIKA: Za suzbijanje šverca bitna je prevencija - šta je urađeno na tom polju?
JOKOVIĆ: Pristupajući poslovima bezbjednosti na profesionalan način, Uprava carina je razvila i dalje razvija mehanizme za prevenciju krijumčarenja, koji, između ostalog, uključuju elektronske sisteme za dobijanje informacija prije dolaska robe i ranog obavještavanja, kao i elektronski sistem za analizu rizika. Uprava carina razmjenjuje obavještajne informacije o prekograničnom švercu prvenstveno sa zemljama regiona, ali i sa drugim zemljama i međunarodnim organizacijama i institucijama koje se bave borbom protiv prekograničnog kriminala (OLAF, SELEC, EUROPOL, INTERPOL itd.).
ANALITIKA: Kako to u svakodnevnom životu funkcioniše?
JOKOVIĆ: Riječ je o preciznim procedurama. Neposredne kontrole robe koja ulazi u carinsko područje obavljaju carinski službenici na graničnim prelazima kao i mobilni timovi Odsjeka za suzbijanje krijumčarenja, koji čine iskusni, obučeni i dobro opremljeni službenici. Njihov zadatak je vršenje detaljnih pregleda robe na graničnim prelazima i u unutrašnjosti carinskog područja, posebno na sporednim putevima u prigraničnim oblastima, radi sprečavanja i suzbijanja ilegalnog unošenja robe u carinsko područje Crne Gore. Službenici raspolažu savremenom opremom i tehničkim alatima za efikasne detaljne preglede raznih vrsta roba, za detekciju narkotika i eksploziva, detekciju radioaktivnosti (uključujući mobilni skener). Upravo sprovodeći ove aktivnosti – baš na opisani način - Uprava carina ostvaruje značajne rezultate u povećanju naplate budžetskih prihoda i zaštiti carinskog područja.
ANALITIKA: Uprava carina je tokom posljednje nekolike godine ostvarila značajnu saradnju sa međunarodnim organizacijama i institucijama. Možete li nam reći konkretne efekte te saradnje, da li je to poboljšalo carinsku službu u Crnoj Gori?
JOKOVIĆ: Ta je saradnja neophopdna i znači – efikasnost. Vidite, novi izazovi zahtijevaju adekvatan pristup međunarodnoj saradnji, koja mora biti zasnovana na bliskoj povezanosti različitih činilaca, sa ciljem stvaranja globalne carinske mreže koja će podržati međunarodni sistem trgovine. U tom kontekstu, unaprijeđenje regionalne carinske saradnje je od posebnog značaja za efikasnost rada carinskih službi. Razmjena informacija, iskustava, formiranje zajedničke baze podataka, organizovanje kontrola od strane zajedničkih timova, obuka službenika, preduslovi su za uspješnu i efikasnu borbu protiv savremenih bezbjednosnih izazova svim carinskih službi.
Ubrzo nakon sticanja nezavisnosti, Crna Gora je postala samostalna članica Svjetske carinske organizacije, i samim tim postala ugovorna strana Konvencije o osnivanju Savjeta za carinsku saradnju. Uprava carina, pored toga što primjenjuje konvencije i preporuke SCO i učestuje u programima koje ova organizacija nudi i koje su od značaja za modernizaciju carinskih službi, zastupljena je i u Regionalnoj obavještajnoj kancelariji za vezu za srednju i istočnu Evropu - RILO ECE (Regional Intelligence liason offices). U okviru RILO ECE se nalazi Carinska obavještajna mreža (CEN-Customs Enforcement Network), računarski sistem u koji sve zemlje članice unose podatke o svim značajnijim zaplijenama po pitanju opojnih droga, prekursora, psihotropnih supstanci, cigareta, roba kojom se povrjeđuju prava intelektualne svojine i ostalo. Ovi globalni izvještaji se distribuiraju svim carinskim i bezbjedonosnim organizacijama. Pored ovoga, RILO pravi analize i prati trendove krijumčarenja.
ANALITIKA: Da li postoji u Upravi carina osoba zadužena za međunarodne kontakte?
JOKOVIĆ: Naravno. U Upravi carina postoji Nacionalna kontakt osoba za RILO, i sve obaveze prema ovoj organizaciji se redovno izvršavaju. Takođe, od kada je u primjeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Crne Gore i EU, carinska saradnja ugovornih strana odvija se shodno Protokolu o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima. Ovaj protokol omogućava carinskoj službi Crne Gore saradnju u svim pitanjima vezano za carinske procedure, a posebno u sprječavanju, istraživanju i suzbijanju djela kojima se krši carinsko zakonodavstvo.
ANALITIKA: Sa koliko zemalja imate potpisan sporazum o međusobnoj saradnji?
JOKOVIĆ: U primjeni je 27 sporazuma o uzajamnoj administrativnoj saradnji i pomoći u carinskim pitanjima. Krajem jula, u Rimu biće potpisan i Memorandum o razumijevanju izmedju Uprave carina Crne Gore i Carinske agencije Italije. Poseban značaj ovaj Memorandum imaće za carinarnice u lukama koje će biti u stalnom kontaktu kako bi nadgledale regularnost i bezbjednost robne razmjene izmedju Crne Gore i Republike Italije.
Kao posebno značajnu ističem saradnju koju Uprava carina realizuje sa nadležnim Direktoratima EU-Direktorat za oporezivanje i carinsku uniju DG TAXUD, kao i saradnju sa Delegacijom Evropske Komisije u Crnoj Gori, a u okviru aktivnosti Uprave carina u procesu evropskih integracija. Podrška koju Uprava carina dobija od EU odvija se kroz razne oblike pomoći EU iz sredstva predpristupne pomoći IPA kao što su Program EU “Customs 2013” ili Twining projekat “ Podrška Upravi carina”, kao i kroz čitav niz regionalnih projekata. Podršku carinskoj saradnji zemalja u regionu omogućio je i Forum “ Venecijanska inicijativa za saradnju” koji je započeo sa radom u julu 2010.godine i u kojem Uprava carina participira na krajnje kompetentan i profesionalno prepoznatljiv način. Posredstvom ove inicijative, prije nešto više od mjesec, sprovedene su, prvi put, zajedničke carinske operacije u regionu, čiji su rezultati ocijenjeni kao jako dobri.
ANALITIKA: Vratimo se poslovanju. Koji su izazovi sa kojim će se Uprava carina suočiti tokom priključenja Evropskoj uniji?
JOKOVIĆ: Mislim da jačanje ukupnih kapaciteta, podizanje nivoa informisanosti i stručnosti mora biti karakteristika svih faza na putu prema Evropskoj Uniji. Potrebno je raditi na stalnom unaprijeđivanju specijalističkih znanja - onih znanja koja se odnose na oblasti koje čine sastavni dio evropske agende.
Uprava carina, iz domena sopstvenih nedležnosti, daje puni i stalan doprinos u realizaciji strateških ciljeva Crne Gore na putu ka EU. Novi i složeniji zadaci carinske službe, a time i njena veća uloga, značaj i odgovornost prema državi i ukupnoj javnosti u izvršavanju zadataka, zahtijevaju i normativno regulisanje niza značajnih pitanja iz djelokruga rada carinske sluzbe. Stoga je obaveza usaglašavanja sa pravnom tekovinom EU stalno prisutna. Posebno bih istakao da se dobri poslovni rezultati u carinskom sistemu Crne Gore, o kojima sam prethodno govorio, u svim segmentima poslovanja, ostvaruju zahvaljući obučenim, osposobljenim i profesionalnim kadrovima crnogorske carine. Stalni je zadatak da ih dalje motivišemo kroz sve programe koji su nam na raspolaganju, posebno kroz evropske. Prepoznajući ovu činjenicu, Evropska unija u okviru instrumenata predpristupne pomoći, kroz razne vrste projekata, pruža mogućnost carinskim upravama da izgrade svoje kapacitete, kako bi bili u mogućnosti da se na pravi način suoče sa izazovima koje donosi duga i zahtjevna pregovaračka faza. Najveća odgovornost za uspjeh ovog procesa leži na samim carinskim sistemima i njihovom menadžmentu.
ANALITIKA: Da li su carinski službenici spremni i osposobljeni da poštuju stroge evropske propise?
JOKOVIĆ: Uvjeren sam da su carinski službenici spremni i profesionalno osposobljeni da se suoče sa svim izazovima koji nas očekuju na evropskom putu, a uslove i ambijent za njihov dalji profesionalni napredak gradićemo vrlo posvećeno i nadam se kvalitetno i uspješno. Evropska unija nas je, ipak, već naučila da se odmjerenim koracima obezbjeđuje stabilnost i kontinuirani razvoj. Rekao bih da upravo taj ritam moramo slijediti, kako bi omogućili nesmetan napredak i stalno jačanje institucije.
ANALITIKA: Dugo ste u bezbjednosnom sektoru i poznati su Vam problemi nedovoljne koordiniranosti. Čini se da je najveći problem, koji sprečava veću efikasnost Uprave carine, nedovoljna uvezanost sa drugim državnim službama, prvenstveno sa policijom (pa i ANB-om). Da li se radi na tom informatičkom ali i analitičkom uvezivanju i kako?
JOKOVIĆ: Saradnja i kako ste rekli „uvezanost“ sa drugim državnim službama u borbi protiv korupcije i kriminala je ključna. Suočavanje sa ovim izazovima je imperativ svih, stoga, zahtijeva koordinirane aktivnosti prvenstveno na nacionalnom nivou.
Kako je izazov zajednički, takvi moraju biti i naši odgovori. Prije svega, dalje osposobljavanje i jačanje institucija i stvaranje uslova za koordinisanu akciju svih nadležnih organa. Uprava carina ostvaruje veoma sadržajnu i efikasnu saradnju sa Upravom policije, tužilaštvom, Poreskom upravom, Upravom za antikorupcijsku inicijativu Agencijom za zaštitu životne sredine, Upravom za sprečavanje pranja novca...
Očekujem da se saradnja sa svim ovim institucijama nastavi, razvija i dalje unapredjuje, kako bi svi skupa bili svjedoci konkretnih rezultata iz uspješno koordiniranih zajedničkih aktivnosti. To je i jedna od ključnih stavki za ispunjenje naših evropskih obaveza.
Kada su u pitanju informatičko i analitičko uvezivanje državnih organa, rekao bih da nam novi način rada i novi izazovi, nameću potrebu da mnogo brže i efikasnije upravljamo i vladamo informacijama i podacima. Elektronska razmjena podataka jeste nešto na čemu se intenzivno radi i upravo to je jedno od prioritetnih područja našeg trenutnog angažovanja.
Naravno, za Upravu carina od izuzetne važnosti je partnerstvo sa poslovnom zajednicom. Stalna komunikacija doprinosi izgradnji povjerenja, stvaranju pozitivne klime, otklanjanju biznis barijera i samu Upravu carina čini više senzibilnom za ono što jesu problemi sa kojima se suočava naša privreda.
ANALITIKA: Kako je to u zapadnoevropskim državama, kako u SAD; da li tamo postoji veća koordiniranost raznih državnih službi ?
JOKOVIĆ: Siguran sam da je koordinisan pristup u radu svih službi jedan od ključnih preduslova efikasnosti u svim državama. U razvijenim zemljama postoji snažan mehanizam koji definiše okvire ostvarivanja saradnje izmedju državnih organa i jasno definiše zadatke, odgovornosti i pravila komuniciranja.
Iako je teško uporediti velike sisteme sa malim, mišljenja sam da nam iskustva drugih značajno pomažu u konvergenciji pristupa i stvaranju kompaktnog i po efikasnosti prepoznatljivog sistema.
ANALITIKA: Ranije se puno pričalo o korupciji carinskih službenika. Koliko se uradilo da se iskorijeni ta pojava?
JOKOVIĆ: Protiv te pojave se ne smijemo boriti zato što nam je to kondicionalni zadatak, zbog uslova koje treba da ispunimo da bismo jednog dana bili dio Evropske unije. Prioritetna obaveza je da uspostavimo takav pravni okvir, koji će omogućiti da borba protiv korupcije bude efikasna, okvir koji će u sebi inkorporirati najbolje i provjerene prakse.
Izgradnja povjerenja u crnogorsku carinu i njene službenike je ono čemu mi, u Upravi carina konstantno težimo. Želimo da javnost crnogorsku carinu i njene službenike vidi kao pouzdanu, profesionalnu, servisno orijentisanu, nepristrasnu instituciju, koja efikasno ispunjava misiju zaštite društva i ekonomije od krijumčarenja i prevara.
Upravo ovih dana Uprava carina je izradila novi Etički Kodeks carinskih službenika i namještenika, kojim su uređena pitanja zakonitosti, nepristrasnosti, profesionalnih standarda i odgovornosti carinskih službenika, konflikta interesa. Inovirani Kodeks i njegova dosledna primjena biće jedan od instrumenata revitalizacije profesionalne etike u funkciji borbe protiv korupcije.
ANALITIKA: Ko će pratiti primjenu Kodeksa?
JOKOVIĆ: Praćenje primjene ovog Etičkog kodeksa vršiće (prvi put) Etički odbor koji će imati predsjednika i četiri člana, od kojih su predsjednik i dva člana iz reda zaposlenih carinskih službenika, jedan predstavnik sindikalne organizacije Uprave carina i jedan predstavnik nevladinog sektora koji se bavi zaštitom ljudskih prava i sloboda.
Takođe, rekao bih da se na osnovu pojedinačnih slučajeva ne može suditi o Upravi carina u cjelini, ne može se govoriti o korupciji kao o sistemskom problemu. Ovom prilikom želim da apelujem na ukupnu javnost, da koriste sve mogućnosti za prijavu: otvorenu liniju, mejl adrese, telefone, ili na neki drugi neposredan način, i prijave svoja saznanja o koruptivnim radnjama carinskih službenika, a mi ćemo shodno tome preduzeti sve zakonom predviđene radnje. Moramo biti svjesni da ćemo, u mjeri u kojoj budemo efikasni u suočavanju sa ovim pojavama, odrastati, sazrijevati i postati dio porodice razvijenih, evropskih država.
ANALITIKA: Kako se uopšte možete izboriti sa korupcijom kada fali novca u budžetu pa prosječna plata carinika sa višom stručnom spremom ne prelazi 400 eura. Zar tako niske plate za tako odgovorne poslove nijesu preduslov sistemske korupcije?
JOKOVIĆ: Vidite, svako vrijeme nosi svoje izazove. Pred nama je kontinuirana borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nema vladavine prava ako stalno ne poboljšavamo primanja onih koji čuvaju zakon i na jednoj su od prvih linija borbe sa kriminalom, kao što je carinska služba između ostalih.
Carinski službenici su nosioci svih aktivnosti koje se sprovode u cilju realizacije politike poslovanja i strateških ciljeva i njihova je obaveza da teže najvišim etičkim standardima koji podrazumijevaju poštenje, povjerenje, pouzdanost i odgovornost za svoje ponašanje i rad.
Sa druge strane, teret nestabilnih decenija iza nas i sada finansijske krize dijele svi građani Crne Gore i nesporno postoje problemi u adekvatnoj plaćenosti za ovaj, veoma zahtjevan posao, ali to ne znači da govorimo o stanju koje je nepromjenjivo. Kada sam govorio o izazovima, jedan od njih je svakako adekvatno plaćena carinska služba.
Carine dijele finansijsku situaciju ukupne državne uprave, a mislim da stvari nijesu značajno drugačije ni u regionu i mnogim evropskim državama. Sa zadovoljstvom kažem da se pored svih ovih teškoća imamo čime pohvaliti i mislim da naši rezultati govore najbolje u prilog tome. Istovremeno, to je kompliment carinskim službenicima i njihovoj posvećenosti našoj politici obezbjeđenja brzog postupka carinjenja legalne trgovine i putnika, kao i zaštiti i bezbijednosti carinskog područja uz efikasnu naplatu prihoda.
Predrag ZEČEVIĆ
