Ovo je, kako se dodaje, situacija prije početka rata u Ukrajini, koji je izazvao povećanje cijene žita, đubriva i energije.
"Najnoviji dostupni dokazi sugerišu da je broj ljudi koji nisu u mogućnosti da priušte zdravu ishranu širom svijeta porastao za 112 miliona na skoro 3,1 milijardu", navodi se u saopštenju.
UN je upozorio da ruska invazija na Ukrajinu, koja je počela 24. februara, "ometa snabdijevanje i utiče na cijene žita, đubriva i energenata", što je dovelo do povećanja cijena u prvoj polovini 2022. dok i sve češći i ekstremniji klimatski uslovi takođe remete lance snabdijevanja, posebno u zemljama sa niskim prihodima.
Prema izvještaju, glad je nastavila da raste u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i na Karibima 2021. godine, ali sporijim tempom nego od 2019. do 2020. godine.
"U 2021. glad je pogodila 278 miliona ljudi u Africi, 425 miliona u Aziji i 56,5 miliona u Latinskoj Americi i na Karibima", navodi se u saopštenju.
Razvojni ciljevi UN zahtijevaju okončanje ekstremnog siromaštva i gladi do 2030. godine, ali izvještaj kaže da projekcije pokazuju da će se osam odsto svjetske populacije, oko 670 miliona ljudi, suočiti sa glađu na kraju decenije.
Rodni jaz u nesigurnosti hrane, koji je rastao tokom pandemije koronavirusa, još više se povećao od 2020. do 2021. godine.
Podstaknut uglavnom sve većim razlikama u Latinskoj Americi, Karibima i Aziji "2021. godine 31,9 odsto žena u svijetu bilo umjereno ili ozbiljno ugroženo u poređenju sa 27,6 odsto muškaraca".
U 2020. godini je 22 odsto mlađih od pet godina, ili 149 miliona, imalo zastoj u rastu i razvoju, dok je 6,7 odsto patilo od najsmrtonosnijeg oblika pothranjenosti.
