Najnovijim paketom mjera fiskalnih prilagođavanja, koje su u funkciji fiskalne održivosti za servisiranje javnog duga i smanjenje budžetskog deficita za narednu godinu, predloženo je uvođenje privremenog kriznog poreza.
- Jedna od mogućnosti koja se može desiti kao posljedica realizacije ove mjere jeste smanjenje neto zarada, a time i kupovne sposobnosti stanovništva, indirektno smanjenje obima poslovanja preduzeća kroz manju tražnju za njihovim proizvodima i uslugama, pad ukupne potrošnje i dodatno usporavanje ekonomskog rasta, a vrlo vjerovatno i rast sive ekonomije. Drugi, vjerovatniji scenario, može biti odluka poslodavaca da zadrže neto zarade na postojećem nivou, rast bruto zarada uz zaračunati krizni porez koji će u tom slučaju ići na teret poslodavca, što će se odraziti na tekuću likvidnost i smanjene kapacitete privrede da investira u biznis u narednoj godini; procijenjeni budžetski prihodi po osnovu naplate kriznog poreza na dohodak na godišnjem nivou iznose oko 30 miliona eura – ističe se u saopštenju UPCG dostavljenom Portalu Analitika.
Kada je u pitanju povećanje stopa bilo kojeg poreza, iz UPCG podsjećaju na njihov ranije već iznesen stav da to dodatno ugrožava opstanak privrednih subjekata kroz povratni pad prihoda i prometa preduzeća, što u krajnjem dovodi do pada priliva budžetskih prihoda.
- Svako novo povećanje poreskih opterećenja povratno se reflektuje na privredu – povećanje obima poslovanja u sivoj zoni i pad naplate fiskalnih prihoda. Stav UPCG jeste da se ovakve i slične mjere koje se direktno odnose kako na zaposlene i njihov standard, tako i na poslodavce u Crnoj Gori, moraju biti kreirane i usaglašene na tripartitnoj osnovi, uz punu posvećenost socijalnih partnera, kako bi se dostigli optimalni efekti realizacije i ispunili ciljevi vezani za održivost javnih finansija – zaključuje se u saopštenju iz Generalnog sekretarijata UPCG.
