Kako je saopšteno iz te institucije, pomenutim razrješenjima počinjene su povrede pravila upravnog postupka propisane Zakonom o upravnom postupku.
Naime, u oktobru prošle godine, Vlada je donijela rješenje o prestanku mandata Vere Medojević, Irme Selmanović, Tatjane Radović-Uskoković, Enese Rastoder i Zorice Ćupić. Pritom, akt je donijet bez održavanja sjednice.
Kako su naveli iz Upravnog suda, u rješenju nijesu navedeni razlozi koji bi potvrdili ispravnost rješavanja upravne stvari, niti je utvrđeno činjenično stanje.
"Valjano obrazloženje rješenja predstavlja neophodnu zakonsku pretpostavku za provjeru činjeničnog utvrđenja i propisa putem kojih je upravna stvar riješena, a što je standard prakse Evropskog suda, kod ocjene povrede člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih slobod (Van de Hurk protiv Holandije, 19. april 1994. godine i Garcia Ruiz protiv Španije, 1999-I, 31 EHRR 589.)", istakli su oni.
Sud je tužbu usvojio i poništio osporeno rješenje, posebno cijeneći značaj postojanja adekvatnog obrazloženja u odlukama javnopravnih organa. Sud je utvrdio i da Vlada, iako je bila dužna, nije dala objašnjenje u čemu se sastoje razlozi hitnosti odlučivanja na vanrednoj sjednici. Napominju i da u spisima predmeta koji su dostavljeni Sudu, ne postoje dokazi koji da je odluka donijeta na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade. Takođe, u Upravnom sudu kažu i da ne postoji dokaz da je odluka verifikovana na narednoj sjednici Vlade.
