U toku su završne pripreme portala Digitalna biblioteka Crne Gore, na kome će se naći najstariji i najznačajniji primjerci bibliotečke građe Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“, najavila je za Portal Analitika direktorica ove institucije Jelena Đurović i dodala da će najvažniji primjerci biti predstavljeni u okviru sedam kolekcija: Stara i rijetka knjiga, Crnogorska periodika, Zbirka plakata, Zbirka rukopisa, Kartografska zbirka, Zbirka dinastije Petrović Njegoš i Posebne zbirke.
- Formiranje Digitalne biblioteke Crne Gore je prioritetan posao u instituciji i očekujem da će uskoro portal biti dostupan javnosti, kaže Đurović, naglašavajući da je čuvanje pisanog nasljeđa od posebnog značaja.
Stoga je u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2012. godinu, koji finansira Vlada Crne Gore, Nacionalna biblioteka kandidovala devet projekata. Među njima su, ističe naša sagovornica, projekti konzervacije i restauracije rukopisa, restauracije i izrade kožnih poveza za stare knjige, štampanje fototipskih izdanja, kao i digitalizacije bibliotečke građe koja predstavlja našu kulturnu baštinu. Ona je najavila i da će Crnogorska retrospektivna bibliografija 1494-1994, njene 32 knjige, u okviru četiri toma, od jula biti dostupne u elektronskoj formi.
Dio izuzetno vrijednog nasljeđa, Nacionalna biblioteka će predstaviti na Sajmu knjiga, koji će večeras biti otvoren u tržnom centru Delta City u Podgorici.
Među izloženim starim i rijetkim knjigama, posjetioci će moći da vide Oktoih petoglasnik iz 1560. godine, štampan u štampariji Vićenca Vukovića u Veneciji, zatim Zakonik Danila I iz 1885, kao i knjigu Vijala de Somijera Istorijsko i političko putovanje u Crnu Goru iz 1820. godine. Postavku će činiti i fototipska izdanja inkunabula iz Crnojevića štamparije, Oktoih prvoglasnik i Molitvenik, zatim knjige iz 16. vijeka, a Nacionalna biblioteka će izložiti i staru crnogorsku štampu. Kada je riječ o bibliografskim izdanjima, tu je Album porodice Petrović Njegoš iz 1910, sa dinastičkim grbom na korici i luksuznim omotom, a posjetioci će moći da vide i kompletna Šekspirova djela štampana 1903. godine, po mnogo čemu specifično izdanje iz edicije Oksfordske minijature.
ANALITIKA: Na Sajmu knjiga biće izložena fototipska izdanja starih knjiga iz štamparije Crnojevića. Po čemu je Oktoih izuzetan? Čini se da često nismo svjesni doprinosa Crnojevića našoj kulturi...
ĐUROVIĆ: Oktoih je po mnogo čemu izuzetan i značajan. Bilo da govorimo o istorijskoj, literarnoj ili estetskoj vrijednosti knjige, bilo samo o kvalitetu hartije i poveza koju su tada korišteni, Oktoih predstavlja nadnaravni biser naše kulturne baštine. Sačuvani primjerci Oktoiha i drugih knjiga štapanih u Crnojevića štampariji, svjedoci su upravo dubokih korijena naše pismenosti i kulture. S druge strane, po mom mišljenju, one su i dokaz nedovoljno valorizovane činjenice da je u Crnoj Gori s kraja XV vijeka, nedugo nakon Gutenbergove štamparije, cvjetala renesansa kao i u Italiji i ostatku Evrope. Smatram da bi potpuna promocija štamparije Đurđa Crnojevića i kulturne istorije Crne Gore mogla da se ostvari kroz muzejski koncept istorije knjige, štamparstva i literature, upravo pod krovom crnogorske Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“.
ANALITIKA: Nesumnjivo da institucija na čijem ste čelu posjeduje respektabilnu zbirku stare i rijetke knjige. To su oni djelovi nasljeđa koji zahtjevaju posebnu brigu i pažnju. Da li ste zadovoljni u kakvim se uslovima čuvaju ova izdanja i jesu li zadovoljeni standardi struke?
ĐUROVIĆ: Kao što znate, Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ smještena je u istorijskim zgradama na Cetinju koje su adaptirane za potrebe biblioteke, a bibliotečko-informacione djelatnosti su kompleksne. Tokom prethodnih šest godina, dosta se radilo na rekonstrukciji i adaptaciji zgrade bivšeg italijanskog poslanstva, i sada su uslovi u ovom objektu na zadovoljavajućem nivou. Mislim da su dobri i za čuvanje zbirki, i za korisnike i publiku biblioteke, ali i za zaposlene. Međutim, zgrada bivšeg francuskog poslanstva još čeka sredstva za rekonstrukciju i adaptaciju. Upravo su za čuvanje stare i rijetke knjige i nacionalne kolekcije Montenegrina - koja je jednim dijelom smještena u tom objektu - potrebna dodatna ulaganja. To bi podrazumijevalo rekonstrukciju i adaptaciju zgrade i nabavku odgovarajuće opreme. Što se tiče standarda za bezbjedno čuvanje pisane kulturne baštine Crne Gore, koja predstavlja memoriju naroda koji u njoj žive, neophodno bi bilo da se izgrade trezor sobe sa odgovarajućim mikro-klimatskim uslovima, koji bi obezbijedili trajnu i adekvatnu zaštitu pisane kulturne baštine.
ANALITIKA: Recite nam nešto o problemu zaštite stare knjige. Ima li Biblioteka svoju konzervatorsku radionicu, ili za konzervaciju knjiga mora da se obrati Centru za konzervaciju i restauraciju kulturnih dobara?
ĐUROVIĆ: Imamo konzervatorsku radionicu sa tri konzervatora - specijalista za papir, koji permanentno rade na konzervaciji i restauraciji starih knjiga. Ipak, s obzirom na količinu građe kojoj je potreban takav tretman, ne samo kada su u pitanju stare knjige, već i karte, rukopisi, novine i časopisi, dokumenta, zatim stari plakati, razglednice i fotografije, kapaciteti i broj kadrova kojima raspolažemo nijesu dovoljni. Međutim, u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2012. godinu, koji finansira Vlada Crne Gore, kandidovali smo devet projekata. Među njima su projekti konzervacije i restauracije rukopisa, restauracije i izrade kožnih poveza za stare knjige, štampanje fototipskih izdanja, kao i digitalizacije bibliotečke građe koja predstavlja kulturnu baštinu Crne Gore.
ANALITIKA: Stara izdanja danas dobijaju elektronsku formu. Koliko se uradilo na njihovoj digitalizaciji. Kao prioritet najavljivano je postavljanje „Montenegrine“ na internet?
ĐUROVIĆ: U skladu sa projektom Virtuelna biblioteka Crne Gore, prioritetni zadatak Nacionalne biblioteke je formiranje Digitalne biblioteke Crne Gore. To podrazumijeva stvaranje digitalnih kolekcija bibliotečke građe, najstarijih i najznačajnijih primjeraka koji se čuvaju u našim zbirkama, i njihovo postavljanje na internet. U toku su završne pripreme portala, na kome će se naći najvažniji primjerci u okviru sedam kolekcija: Stara i rijetka knjiga, Crnogorska periodika, Zbirka plakata, Zbirka rukopisa, Kartografska zbirka, Zbirka dinastije Petrović Njegoš i Posebne zbirke. Očekujem da će portal uskoro biti dostupan javnosti.
ANALITIKA: Institucija na čijem ste čelu je nezaobilazna za domaće, ali i istraživače iz inostranstva. Od izuzetne pomoći ste bili u pripremi Crnogorske retrospektivne bibliografije 1494 - 1994. Što je sa digitalizacijom ovog kapitalnog izdanja?
ĐUROVIĆ: Retrospektivna nacionalna bibliografija prikazuje cjelokupno duhovno stvaralaštvo jednog naroda, kroz publikacije koje sadrže podatke o svemu što je u Crnoj Gori i o njenom narodu objavljeno u knjigama, novinama, časopisima, književnim prilozima i zbornicima radova, na našem i stranim jezicima. Zaista, ona, kao takva, predstavlja jedinstven izvor informacija za proučavanje svih oblasti društvenog života. Crnogorska retrospektivna bibliografija 1494-1994. sadržana je u 32 knjige, u okviru četiri toma. Stvorena baza podataka ima oko 230.000 bibliografskih jedinica. Elektronsko izdanje ove enciklopedijske kolekcije trebalo bi da bude predstavljeno i dostupno javnosti početkom jula.
ANALITIKA: Digitalizacija je obiman i zahtjevan posao, i za njega treba izdvojiti dosta novca. Mislite li da bi dobrim programima mogli da pristupimo fondovima EU, jer je naša baština i dio ukupne baštine Evrope?
ĐUROVIĆ: Nacionalna biblioteka je partner u projektu „MonuBalk“, kojeg finansira Evropska unija, a čiji se jedan dio odnosi na restauraciju i digitalizaciju bibliotečke građe koja predstavlja kulturnu baštinu Crne Gore. Pored toga, konkurisali smo za jedan veliki projakat kod IPA Adriatic fondova, i za projekat „Historical Europeana“, sa još osam evropskih nacionalnih biblioteka koji podrazumijeva digitalizaciju kulturne batine. Nacionalna biblioteka uključena je u projekat „TEL“ (Evropska biblioteka) i „Europeana“ (Evropska virtuelna biblioteka, muzej i arhiv) i po završetku procesa digitalizacije, njeni sadržaji naći će se i na najznačajnijem portalu evropske digitalne kulturne baštine – Europeana.
Suzana KAPETANOVIĆ
