Zamoljena da kaže kako gleda na uobičajenu zabrinutost u Evropskoj komisiji oko sposobnosti državnih uprava novopečenih kandidata za članstvo da prihvate i djelotvorno iskoriste mnogo veća sredstva iz evropskih fondova, Đurović je rekla da se i EU mora pobrinuti da ojača sopstvene kapacitete za integraciju.
"Ništa naši kapaciteti nijesu lošiji nego što su njihovi. Koliko oni budu spremni da prime nas, treba biti siguran da ćemo mi biti spremni da primimo sve to njihovo", naglasila je.
U dvodnevnoj raspravi parlamentaraca Crne Gore i parlamenta EU je učestvovao i evropski komesar za proširenje Štefan File koji je "pozdravio napredak Crne Gore u pripremi za članstvo u EU i usredsrijedio se na potrebu primjene i opipljivih rezultata na terenu", rečeno je Beti u Fileovom kabinetu.
"To će se", naglašeno je, "odraziti na 'mišljenje' koje će biti objavljeno u novembru. Komesar je takođe pozdravio konstruktivnu ulogu Crne Gore u regionalnoj saradnji".
"Njegova poruka je bila jasna da svi možemo očekivati 'mišljenje' koje će ići u susret sljedećoj evropskoj stepenici Crne Gore". File je ukazao na oblasti koje nama ne znače ništa novo, a u pitanju su vladavina prava, reforma pravosuđa, posebno s naglaskom na borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala", uz jačanje sposobnosti državne uprave za sprovođenje evropskih reformi, navela je Đurovićeva.
Ona je istakla da je "Crna Gora ostvarila ono što je bilo u programu za ovu godinu".
"Puno toga je urađeno, imali smo taj veliki posao oko upitnika, koji je potvrdio da smo na nekih 17 hiljada strana odgovorili na sve što su nas pitali". Dali smo još jednu dopunu u septembru i smatram da to ide pravcem kojim treba da ide i kako je primjereno ovoj fazi integracije. Nema blokade, nema neprijatnih iznenađenja, ali ima mnogo vrlo ozbiljnog posla", rekla je Đurovićeva.
Vlada, parlament kao i nevladine organizacije, po njenim riječima, tu imaju važan dio posla.
Na pitanje kako gleda na opaske u Evropskoj komisiji da je u Crnoj Gori još nužno ojačati bitku protiv korupcije i organizovanog kriminala i da neki ljudi upleteni u krupne afere još nijesu izvedeni pred pravdu, Đurović uzvraća najprije da se Podgorici daju dobre ocjene kad je u pitanju međunarodna saradnja, posebno s Interpolom, Europolom i drugim službama.
"U pravosudnim postupcima je ostvaren jako dobar napredak i već imamo 19 pravosnažnih presuda za organizovani kriminal. Preko sto ljudi je pravosnažno osuđeno na zatvorske kazne i preko 10 godina - tu je i više od 400 pravosnažnih presuda za korupciju, među kojima su i neke od sedam godina zatvora", poručila je.
Dodaje i da je o tim rezultatima obaviještena Evropska komisija, kao i da bi možda neke istrage mogle da teku brže.
"O tome smo veoma precizno izvjestili Evropsku komisiju, istraga ima, iako bi možda neke od njih mogle ići brže. Mada je to u rukama tužilaštva i pravosuđa, koje ne može da utiče na kvalitet izvršavanja izvršne vlasti", rekla je ministarka.
Ukazujući na vidan napredak u djelovanju crnogorskog pravosuđa, ona je istakla da je stepen riješenosti predmeta iz prethodnih godina na nivou od 76 odsto. "To je takav rezultat da moramo da povećavamo zatvorske kapacitete", istakla je Đurovićeva.
Mministarka je podsjetila da Podgorica sada radi na sporazumima sa Srbijom i Hrvatskom o ekstradiciji državljana optuženih za organizovani kriminal i korupciju.
"I tu se afirmiše regionalna saradnja, jer moramo biti svjesni da je ovo jedna od vrlo ranih faza integracije, mi tek čekamo 'mišljenje' Evropske komisije, a to je nešto što su Bugarska i Rumunija imale sredinom '90-ih godina, zajedno s ostalih deset novih članica EU", rekla je i dodala da "tu još ima dosta posla".
"Nijesmo mi baš pred vratima EU. Otud zahtijevati od bilo koje balkanske zemlje da tu bude sve u redu, uključujući Hrvatsku koja završava pregovore, naravno da nije moguće, jer treba biti realan", predočila je ministarka za evropske integracije Crne Gore.
Ona je dodala da ima i "država članica koje su već unutar EU, a potrebna im je konsolidacija".
"Prema tome, raditi, sprovoditi, a držati i jedno dostojanstvo zemlje, jer je to zemlja u kojoj se živi, a ne samo iz koje se odlazi. To je i region koji je u EU, koji je imao mnogo epiteta prije devedesetih godina kao zemlja koja je bliska evropskim integracijama". Tako da nije to baš sve nestalo i nije da baš ništa od toga nijesmo obnovili, razradili i unaprijedili", zaključila je Đurović.
