Jadransko brodogradilište „Bijela“ počeće uskoro izvoz otpada nastalog nakon remonta brodova - takozvanog grita - čime su se stvorile sve ekološko-tehničke pretpostavke da se konačno formira već najavljivano zajedničko preduzeće za profitabilni posao remonta mega jahti, rečeno je novinaru Portala Analitika iz hercegnovske kompanije i Agencije za zaštitu životne sredine.
Zajedničko preduzeće Jadranskog brodogradilišta, kompanije Pitera Manka “Adriatic Marinas” i francuske “Compositeworks”, trebalo je da bude formirano još početkom ove godine, ali je taj projekat odgođen sve dok se ne riješi problem 27.000 kubika grita, skladištenog na prostoru buduće kompanije za remont jahti.
Prema zvaničnim procjenama, izgradnja kapaciteta za remont ekskluzivnih jahti koštaće oko deset miliona eura, a u početku bi se remontovala plovila manje i srednje veličine. Očekuje se da bi instalacija kapaciteta zajedničkog preduzeća mogla da počne početkom naredne godine.
Predsjednik Borda direktora Jadranskog brodogradilišta Stanko Zloković kazao je za Portal Analitika da se trenutno radi na pripremi pakovanja grita.- Inžinjeri trenutno rade pripremu pakovanja grita. Kada ubrzo izvezemo grit u jednu zemlju Bazelske konvencije, onda že nestati i posljednja prepreka za početak realizacije zajedničkog preduzeća za remont mega jahti, istakao je Zloković ne želeći da saopšti u koju državu se transportuje grit, remontni otpad.
Neumoljivi investitori i Agencija: Svojevremeno su strateški investitori, ali i Agencija za zaštitu životne sredine, bili su izričiti u zahtjevu da se prvo riješi tehnički problem izvoza otpada-grita, pa da se tek onda krene u formiranje preduzeća.
Iz Agencije za zaštitu životne sredine kazano je Portalu Analitika da se grit tretira kao opasan otpad, pa se mora izvesti, zbog čega je brodogradilište bilo dužno da traži i dobije sve potrebne dozvole.
- Grit sadrži, pored pijeska i ostatke oksidiranih metala i farbi kao ostatke remonta, pa se stoga smatra opasnim otpadom, rekao je za Portal Analitika Dragan Asanović, pomoćnik direktora Agencije za zaštitu životne sredine.
Godinama unazad, brodogradilište u Bijeloj je zbog postojanja grita tretirano kao ekološka crna tačka naše države.Superprofitabilan posao remona jahti: Zajedničko preduzeće će, prema svim procjenama, biti veoma profitabilno jer će se baviti veoma skupim remontom ekskluzivnih plovila - jahti.
U prilog tome je činjenica da se najbliži remontni zavod za velike jahte nalazi u italijanskoj Ankoni, dok je tivatska marina za ekskluzivne jahte smještena na svega nekoliko kilometara od brodogradilišta.
Planirano je da budući strateški partner mora prenijeti državnoj kompaniji tehnologiju, znanje i vještine u oblasti remonta jahti i opravke velikih brodova-kruzera. Upravo kompanija “Compositeworks” ima slično uspješno preduzeće u Francuskoj, samim tim i iskustva za ovu vrstu posla.
Brodogradilište će u zajedničko preduzeće unijeti tri hektara zemljišta, a strateški partneri sredstva, znanje i tehnologiju, uz obaveznu obuku kadrova. Ne treba podsjećati da će novo preduzeće morati da uposli novu radnu snagu, kako u remontu jahti, tako i u pratećim ekskluzivnim turističkim sadržajima.
U prvih pola godine gubitak “Bijele” - 1,44 miliona: Svjetska ekonomska kriza veoma je uticala i na poslovanje Jadranskog brodogradilišta. Da stvar bude zabrinjavajuća, interesovanje stranih brodovlasnika za remont je opalo, jer oni biraju luke na Dalekom istoku, gdje su troškovi remonta niži. Jadransko brodogradilište Bijela završilo je prvo polugodište sa neto gubitkom od 1,44 miliona eura, za razliku od 3.800 eura profita iz uporednog perioda prošle godine.
Formiranje zajedničkog preduzeća trebalo bi da u dogledno vrijeme drastično poboljša poslovne rezultate Bijele, a dobro upućeni tvrde da će Vlada daleko lakše i skuplje prodati brodogradilište, nakon formiranja zajedničkog preduzeća. Vlada je do sada raspisala tri tendera za privatizaciju Brodogradilišta, ali su sva tri okončana neuspješno.
Preduzeće za remont velikih plovila trebalo bi da u bliskoj budućnosti donese prilično novaca. Iznajmljivanje mega jahte na nedelju dana košta oko 200.000 eura, ozbiljan remont mega jahte ne košta ispod 500.000 eura, što znači da ovakav luksuz sebi mogu priuštiti samo najbogatiji. Mankova marina treba da primi do 700 takvih plovnih objekata. Da li je to i najava da će Crna Gora - nakon niza neuspješnih privatizacija – konačno dobiti atraktivno preduzeće koje profitabilno poslovati?
Predrag ZEČEVIĆ
