Takav novac bi bio elektronsko sredstvo plaćanja, kojim bi se mogli služiti svi u Eurozoni, a bio bi siguran i jednostavan za upotrebu kao gotovina danas.
Za njegovu upotrebu navodno neće biti neophodno koristiti bankovni račun, već samo mobilnu aplikaciju.
Evropska centralna banka (ESB) pokrenula je u oktobru prošle godine taj projekat i radnu grupu, s ciljem istraživanja mogućnosti plasiranja vlastite digitalne valute.
Radna grupa je već napravila određene korake, a u najnovijem izveštaju o napretku je istakla četiri ključna područja na kojima se trenutno radi.
Prva faza podrazumijeva dizajn ove valute i načina funkcionisanja monetarnog sistema. Za to je ključna saradnja privatnog i javnog sektora, bitno je odrediti koje su tačno uloge ESB-a kao izdavača i ostalih posrednika na tržištu, kao i ko će i kako distribuirati digitalni euro do krajnjih korisnika.
Radi se na određivanju uloga pokretača transakcija, autentifikacije, provjere fukncionisanja, i ostalih aktivnosti pri plaćanjima, kao i finalnog namirenja među svim uključenim stranama.
Drugi bitan dio sistema je model namirenja, odnosno sistem koji će provjeriti da onaj koji plaća ima dovoljno novca, da se može prebaciti primaocu, kao i da se istovremeno on skine s jednog i nađe na drugom računu.
Sistem mora biti načinjen tako da niko od institucija ne može vidjeti stanje na računima građana, niti da može da analizira njihova plaćanja. Treće, prebacivanje iz gotovine u digitalni euro mora biti jednostavno, kao i prebacivanje novca iz centralnobankarskog u javni i obrnuto.
Sve to bi trebalo da se radi bez prekida, neprekidno 24 sata dnevno, 365 dana u godini, i bez problema, kao da je riječ o prenosu gotovine "iz ruke u ruku".
Na kraju, potrebno je stvoriti zajednička pravila, uz koja bi plaćanja digitalnim eurom funkcionisala u cijelom europodručju, bez obzira na granice.
Rad na knjizi takvih pravila započeće već u januaru sljedeće godine.
