Region/Svijet

Ustavni sud BiH u privremenoj mjeri obustavio učenje o Karadžiću i Mladiću u entitetu Republika Srpska

Novi nastavni program o istoriji za osnovce ne predviđa učenje o genocidu i zločinima za koje su osuđeni Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i Ratko Mladić, ratni komandant Vojske Republike Srpske

Ustavni sud BiH u privremenoj mjeri obustavio učenje o Karadžiću i Mladiću u entitetu Republika Srpska Foto: Printscreen
Portal Radio Slobodna Evropa (RSE)Izvor

Ustavni sud Bosne i Hercegovine privremeno je obustavio provođenje Pravilnika o izučavanju istorije, prema kojem učenici devetih razreda u Republici Srpskoj uče, između ostalog, o Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske RS i Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku RS.

U saopštenju nakon vanredne sjednice u petak, 11. oktobra, ističe se da obustava stupa na snagu odmah do konačne odluke Ustavnog suda po apelaciji 13 poslanika Parlamenta Bosne i Hercegovine.

"Ustavni sud je, između ostalog, istakao da bi provođenje Pravilnika i Priloga u osporenom dijelu imalo ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice koje se ogledaju u postojanju opasnosti od eventualnog prouzrokovanja daljnje segregacije i podjele među učenicima različitih etničkih zajednica, te povećanja osjećaja isključenosti i marginalizacije učenika iz drugih etničkih zajednica, što bi moglo stvoriti atmosferu diskriminacije", stoji u saopštenju Ustavnog suda BiH.

Dodaje se i kako primjena dijelova Pravilnika i Priloga, s obzirom da je školska godina već počela, "može potencijalno ugroziti ljudska prava učenika i nanijeti im znatnu štetu koja se neće moći retroaktivno popraviti".

"Stoga je Ustavni sud ocijenio da je donošenje privremene mjere u interesu stranaka i pravilnog vođenja postupka. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu zahtjeva", istakli su u najvišoj pravosudnoj instanci u zemlji.

Apelacija Ustavnom sud BiH podnesena je 16. septembra, a uslijedila je nakon što je na stranici Prosvjetno-pedagoškog zavoda RS objavljeno da će učenici devetih razreda u osnovnim školama u RS u novoj školskoj godini učiti više o ratnim bitkama iz devedesetih godina prošlog vijeka o stradanju srpskog naroda.

Apelaciju su podnijeli poslanici opozicionih stranaka u Parlamentu BiH- Stranke demokratske akcije (SDA), Demokratske fronte (DF) i Narodnog evropskog saveza (NES).

Novi nastavni plan inicirali su tokom ove godine predstavnici demobilisanih boraca u RS, a ideju je podržala entitetska vlast na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNDS) proruskog lidera Milorada Dodika.

Nastavni plan je izmijenjen, odnosno proširen temom pod nazivom "Republika Srpska i Odbrambeno otadžbinski rat", ali su udžbenici istorije za deveti razred ostali nepromijenjeni.

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) poručili su 4. septembra kako bi "takav nastavni plan i program produžio patnju žrtava svih etničkih grupa i njihovih porodica, educirao buduće generacije na lažnim iistorijskim narativima, potkopao napore u procesu pomirenja i ugrozio stabilnost BiH".

Šta stoji u udžbenicima istorije za deveti razred u RS?

Rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. u udžbeniku istorije za deveti razred osnovnih škola u RS predstavljen je kroz poglavlje "Građanski rat u BiH: Stvaranje Republike Srpske".

Tako, među ostalim, piše da su u "građanskom ratu u BiH međusobno ratovale vojske Srba, Hrvata i muslimana", kao i da je "iako malobrojnija, srpska vojska bila nadmoćnija, naročito u početku rata".

Za Radovana Karadžića u opisu je navedeno da je imao "izuzetno važnu ulogu u stvaranju RS", te da je 2019. osuđen na doživotni zatvor. Istovremeno, nema informacija o zločinima zbog kojih je osuđen u Haškom tribunalu.

Mladić je opisan kao general koji je "imao važnu ulogu u odbrani Srba u Hrvatskoj 1991. i da je od 1992. do 1996. bio načelnik Glavnog štaba vojske RS".

Navodi se i da su Mladića vlasti Srbije 2011. godine isporučile Haškom tribunalu, bez podataka o ratnim zločinima za koje se teretio, a kasnije i osuđen.

Takođe, pobrojano je desetak naselja i gradova, kao mjesta masovnog stradanja, no nema dodatnog objašnjena šta se u tim područjima dogodilo tokom rata.

Među mjestima stradanja je i Srebrenica, ali nema spomena da je u tom gradu u julu 1995. godine Vojska RS ubila više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i da je međunarodnim presudama taj zločin okvalifikovan kao genocid.

Portal Analitika