Svi učesnici konvencije složili su se oko potrebe mijenjanja Ustava Srbije, pošto su ocijenili da uz ovakav akt, Vojvodina ne može da dobije široku autonomiju. Pojedini učesnici zatražili su da se deklaracijom ne traži status republike, već najšira autonomija za Vojvodinu kao pokrajinu u Srbiji, dok su predstavnici pojedinih nevladinih organizacija istakli da ne žele da zauzimaju konačan politički stav, ali da podržavaju ideju da se o statusu Vojvodine raspravlja.
Pojedini učesnici su se založili i za raspisivanje referenduma, u kojem bi se građani Vojvodine izjasnili o tome kakav status Vojvodine žele. U Deklaraciju je kao fusnota ušao stav Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) da ta stranka nije za republiku Vojvodinu, već za Vojvodinu kao autonomnu pokrajinu Srbije, sa zakonodavnom, izvršnom, djelimičnom sudskom vlašću, izvornim prihodima i imovinom, prenosi Beta.
Predsjednik SVM Ištvan Pastor rekao je na skupu da treba uzeti u obzir današnju realnost i činjenicu da je sadašnji Ustav Srbije bio dio dogovora Demokratske stranke, Demokratske stranke Srbije i Srpske radikalne stranke, koji je predvidio suštinsku autonomiju za Kosovo, ali ne i suštinsku autonomiju za Vojvodinu.
"Mislim da nije realno očekivati izmjene ustava, ali na njima moramo insistirati sredstvima parlamentarne demokratije", kazao je Pastor i ocijenio da je preduslov za prosperitet Vojvodine to da Srbija bude sve normalnija država.
Kopredsjednik Organizacionog odbora Vojvođanske konvencije Živan Berisavljević ocijenio je da je "vojvođansko pitanje" jedno od najotvorenijih neriješenih pitanja u Srbiji, pošto je Crna Gora postala nezavisna država, a Kosovo se otcijepilo od Srbije.
"Vojvodina i Srbija treba da budu dva statusno ravnopravna entiteta, dvije republike u sastavu Savezne Republike Srbije", ocijenio je Berisavljević.
On je naveo da se srpski narod u Vojvodini nikada nije mirio s tim da Vojvodina u zajednici sa Srbijom treba da izgubi vlastiti politički subjektivitet i da bude tretirana kao "ratni plijen i unutrašnja kolonija Srbije". Prema njegovim riječima, odlaganje rješavanja "vojvođanskog pitanja" neizbježno će dovesti do njegovog zaoštravanja i internacionalizacije.
Potpredsjednik Liberalno-demokratske partije Dušan Mijić, u svojstvu gosta, na skupu je rekao da LDP jedini Vojvodinu doživljava kao "ravnopravnog partnera". Prema njegovim riječima, autonomija Vojvodine mora da bude "moderna", sa zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlašću, sopstvenim prihodima i imovinom, i da ona bude rezultat političkog razgovora i dogovora, kroz promjenu Ustava Srbije.
Bivši ministar poljoprivrede Dragan Veselinov ponovio je svoj raniji stav da se zalaže za "Vojvodinu Republiku" i založio se za raspisivanje referenduma u pokrajini, na kojem bi se građani izjasnili o tome kakav položaj Vojvodine žele.
Konvenciji su prisustvovali i predsjednik Skupštine Vojvodine i funkcioner SVM Šandor Egereši, šef poslaničke grupe manjina u Skupštini Srbije Balint Pastor. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini otkazao je učešće na konvenciji zbog, kako je rečeno, izborne kampanje i koalicionog sporazuma sa Demokratskom strankom.
Učesnike Konvencije pozdravio je i narodni heroj Petar Matić-Dule, koji je ocijenio da je problem odnosa Srbije i Vojvodine konačno potrebno riješiti i poručio da su sve dileme iz 1918. godine, iz doba ujedinjenja, aktuelne i danas.
