Početak predizborne kampanje u Crnoj Gori umjesto sučeljavanja izbornih programa političkih stranaka, obilježila je višednevna polemika o regularnosti i ažurnosti biračkog spiska kao prvog preduslova u sprovođenju fer i poštenog izbornog procesa u Crnoj Gori.
Priču koja je do sada bila svojstvena samo opozicionim partijama - i to obično nakon izbora - ovaj put je otvorila nevladina organizacija MANS, koja po zakonu i nema direktan pristup biračkim spiskovima, jer su to baze podataka čiji je sadržaj zaštićen Zakonom o zaštiti ličnih podataka.
Prema tvrdnjama MANS-a na biračkom spisku u Crnoj Gori najmanje je tri odsto duplo upisanih! „U Crnoj Gori ima najmanje 14.267 birača koji imaju jednog ili više „dvojnika“ sa istim imenima i prezimenima i istim adresama stanovanja, a različitim matičnim brojevima i različitim šiframa birača. Da nije riječ samo o sugrađanima i rođacima koji se isto zovu i žive na istoj adresi, pokazuju i brojni konkretni primjeri, pa postoji osnovana sumnja da mnogi od njih glasaju po više puta i time drastično utiču na rezultate izbora, objavili su iz MANS-a.
Demant je brzo stigao iz MUP-a i iz Ministarstva za informaciono društvo, ali MANS se na tome nije zaustavio objavivši nove informacije: posredstvom dnevnih listova Vijesti i Dan plasirana je nova „bomba“ – da se na biračkom spisku nalazi čak 6 hiljada umrlih lica.
Izvršene provjere: Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova za upravne i unutrašnje poslove Abid Crnovršanin decidno demantuje priče MANS-a i tvrdi da je provjerom utvrđeno da je riječ o – netačnim informacijama.
- Izvršili smo provjeru uparivanjem podataka i kod 14.023 birača utvrdili da je sve u redu odnosno da je kod njih ostvaren nesporan upis u birački spisak. Tu se ne radi ni o kakvim duplikatima ili još manje o fantomima kako to nazivaju građane Crne Gore, kategoričan je u izjavi za Portal Analitika Abid Crnovršanin. On ističe da MUP „nastavlja provjeru“ i za preostalih 244 birača.
„Niko ne može tvrditi da je evidencija sto odsto bezgrešna, ali nema govora o toliko velikim odstupanjima, kaže Crnovšanin i navodi da do sada niko – od političkih stranaka koje brižljivo prate izbore - nije uložio prigovor na nepravilnosti u biračkom spisku. Zvaničnu primjedbu nije, kaže Crnovršanin, dostavio ni MANS već je informacije prosto plasirao u medijima.
U Socijalističkoj narodnoj partiji su kao prvu reakciju na MANS-ove informacije kazali da podaci koje ta nevladina organizacija objelodanila nijesu dovoljan dokaz da bi se tvrdilo da je birački spisak neregularan.
Potpredsjednik SNP-a Neven Gošović kaže za Portal Analitika da je MUP taj treba da utvrdi tačnost informacija koje je objavio MANS, navodeći da „niko osim MUP-a ne može da utvrdi da je riječ o neregularnostima“.
- Ne može niko da sa sigurnošću utvrdi da je u pitanju lice koje je dvaput upisano sa različitim matičnim brojem ili su to dva lica sa malom razlikom u matičnim brojevima, osim onog ko profesionalno i zvanično vodi službenu evidenciju nad tim licem - a to je MUP, dao je komentar Gošović na tvrdnje MANS-a o neregularnosti biračkog spiska.
Gošović je dodao da je „shvatio Crnovršanina“ da se u najvećem broju od 14.267 birača radi o različitim licima. „Drugim riječima, nije riječ o jednom licu više puta upisanom u birački spisak sa različitim matičnim brojem već da je riječ o različitim licima koji imaju lične podatke kao takve i koji su upisani u birački spisak“, precizirao je potpredsjednik SNP-a .
Gošović podsjeća da su se podaci o dva puta upisanom istom biraču pojavljivali pred svake izbore i da su takva dešavanja rezultat vjerovatno činjenice da nije postojala ažurnost u jednoj opštini na primjer brisanja, a u drugoj upisa tog birača.
- Dupli birači su uvijek pojavljivali u određenom broju pred izbore i na kraju su bivali eliminisali do konačnog prečišćenja biračkog spiska. To nije nikakva novina već nešto što se i ranije pojavljivalo ali je do dana zaključenja biračkog spiska otklanjano kao nepravilnost, naveo je Gošović, i dodao da nema nekih velikih primjedbi na ažurnost biračkog spiska ali da svaki podatak na koji je ukazano MUP treba da provjeri i saopšti javnosti. „Veoma je važno da svako ko navrši 18 godina do 14. oktobra, a ima prebivalište u Crnoj Gori duže od dvije godine - bude upisan u birački spisak,da bi mogao da ostvari biračko pravo, precizirao je Gošović.
NVO nemaju pristup biračkim spiskovima: Iz Centra za monitoring i Centra za demokratsku tranziciju - dvije nevladine organizacije u Crnoj Gori koje su jedine vršile kontrolu izbornog procesa - kažu da ne mogu da komentarišu tvrdnje MANS-a jer, ni one i MANS kao NVO - nemaju pristup biračkim spiskovima!
- Riječ je o bazama podataka čiji je sadržaj zaštićen Zakonom o zaštiti ličnih podataka. Određeni krug lica ima pravo pristupa i u njemu se ne nalaze nevladine organizacije, kaže Zlatko Vujović iz Centra za monitoring. Političke partije, uz državne organe imaju mogućnost pristupa i ukazivanja na nedostatke, pojašnjava Vujović.
Sagovornici Portala Analitika su kada je u pitanju druga MANS-ova tvrdnja da je u birački spisak upisano 6 hiljada umrlih lica saglasni u ocjeni da se ne ne mogu upoređivati podaci iz biračkog spiska sa podacima Monstata na koje se pozvao MANS, objavljujući svoje nove informacije.
- Poređenje rezultata popisa stanovištva i biračkog spiska je upoređivanje neuporedivih evidencija. Statistički kriterijum za evidenciju punoljetnih građana, prema kome je Monstat uradio popis i kriterijum za upis građana u birački spisak se potpuno razlikuju, objašnjava za Portal Analitika, Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju.
Sa tezom Milice Kovačević saglasan je i Abid Crnovršanin. „U državne evidencije građana koje vodi MUP, može biti upisan neko samo ko ispunjava zakonske uslove i ko priloži odgovarajuću dokumentaciju. A u popis građana ulaze samo oni koji su popisivači zatekli ili dobili informaciju od nekog trećeg lica. Dakle, radi se u potpunosti o neuporedivim podacima“, kaže Crnovršanin, koji dodaje da brisanje umrlih sa biračkog spiska zavisi i od same ažurnosti porodice umrlog lica.
- Mi ne možemo da nagađamo da li je neko umro ili nije ako to nije prijavljeno od porodice. To može da prijavi samo zdrastvena ustanova ako je osoba preminula u zdravstvenoj ustanovi ili porodica, objasnio je Crnovršanin.
Međunarodna kontrola: Činjenica je, međutim, da je priča MANS-a, logistički poduprta od dijela medija, stvorila tenzije i otvorila sumnju u regularnost izbornog procesa. Zato je DPS u utorak i zvanično ponudio da evropski eksperti obave provjere i daju ocjenu o ažurnosti biračkog spiska. Očito, DPS cijeni da nema manipulacija u evidenciji i da jedino glas međunarodne zajednice može da utiša ovdašnju buku o neregularnostima. Inicijativu DPS-a podržali su i ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović i potpredsjednik Vlade i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije Vujica Lazović koji su najavili da će uputiti poziv međunarodnim organizacijama na sastanak sa predstavnicima nadležnih organa za vođenje biračkih spiskova i Centralnog biračkog spiska, kao i premijer Igor Lukšić koji je iskazao spremnost da o izbornom procesu razgovara i sa političkim partijama.
Istini za volju, u Crnoj Gori već više od deceniju se obavlja međunarodna kontrola biračkog spiska. OEBS je još 2001. godine utvrđivao tačnost biračkog spiska i tada je utvrdio da su odstupanja manja od jedan odsto (!) kada se uporedi birački spisak sa stvarnim stanjem. Prema međunarodnim standardima birački spisak se smatra veoma tačnim ako su odstupanja jedan od tri odsto. U nekim državama EU poput Njemačke ili Francuske gdje su izražene migracije stanovništva taj procenat je između 10 i 15 odsto.
Neven Gošović, koji se već dvije decenije bavi pitanjem i problemima evidencije glasača u Crnoj Gori, objašnjava da su 2001. godine i sada bila različita ovlašćenja partija kada je u pitanju ažuriranje biračkog spiska i da su političke partije svojevremeno imale ovlašćena ne samo da vrše uvid već i da budu - ovlašćeni predlagači za izmjene u biračkom spisku.
- Prema zakonu o biračkim spiskovima koji je važio 2001. godine političke partije bile ovlašćeni predlagači za pokretanje postupka za upis nekog lica u birački spisak ili brisanje iz biračkog spiska. Na osnovu tih ovlašćenja mi smo uspijevali da maksimalno očistimo taj birački spisak, napomenuo je Gošović.
Nakon tih izbora Ustavni sud Crne Gore je na osnovu anonimne predstavke o ocjeni ustavnosti te odredbe, donio odluku kojim je poništio ta odredba, jer je ocijenio da je lično pravo svakog lica da podnosi zahtjev za upis i brisanje, a da političke partije ne mogu imati takva ovlašćenja.
Nakon 2001. godine birački spisak je detaljno očišćen pred referendum 2006. godine i obje strane su se u predreferendumskom procesu isticale da su veoma zadovoljne obavljenim poslom.
Milica Kovačević iz CDT-a napominje da je pred referendum uz prisustvo OEBS-a izvršeno unakrsno upoređivanje biračkog spiska sa registrom prebivališta crnogorskih državljana, evidencijom koju direktno vodi MUP. Ona predlaže da se nešto slično uradi i sada..
- Na taj način bi se provjerilo da li su u biračkom spisku crnogorski državljani koji ispunjavaju uslov prebivališta, tj. nastanjeni su u mjestu u kojem su upisani u u birački
spisak, i za to mjesto su neposredno i trajno vezani, te da li su eventualne promjene prebivališta uredno evidentirane i u biračkom spisku, kaže Kovačević, koja dodaje da proces provjere podataka u biračkom spisku ni tada ni kasnije nije bio otvoren za domaće nevladine organizacije, što je potpuno neopravdano sa aspekta međunarodnih standarda.- Birački spisak je nakon te provjere, u prethodnih par izbornih procesa, od strane misija ODIHR ocjenjivan kao unaprijeđen i relativno precizan. Međutim, uvijek su isticani nedostaci procedure uklanjanja umrlih osoba kao i procedure prijavljivanja promjene prebivališta, objasnila je Kovačević iz CDT-a.
Politička pozadina priče: Koja je prava pozadina medijski veoma ispraćene priče MANS-a o navodnim neregularnostima u biračkom spisku znaće se već dan nakon 14. oktobra.
Izvjesno je da dovođenje u sumnju regularnosti biračkog spiska kao osnovi za zakonitost cjelokupnog izbornog procesa može da bude uvod u nepriznavanje rezultata izbora od strane pojedinih političkih subjekata sa opozicionog pola, ukoliko ne budu u skladu sa njihovim očekivanjima. Ipak, na državnim organima je, prije svega MUP-u i lokalnoj samoupravi da do 3. oktobra, do kada se vrši zaključivanje biračkog spiska ažurnim radom otklone i najmanju sumnju u regularnost biračkog spiska i na taj način doprinesu legitimnosti i legalnosti izbornog procesa kao temelja demokratije.
Mnogi eksperti ukazuju da je sam postupak ažuriraranja biračkog spiska previše kompilikovan i da je disperzovana odgovornost imajući u vidu da podatke po službenoj dužnosti sakuplja MUP, organi lokalne samouprave vrše upis, a Ministarstvo za informaciono društvo objedinjuje u jedinstven birački spisak. Sam Crnovršanin priznaje da i u MUP-u imaju određenih poteškoća kada je u pitanju prikupljanje podataka za ažuriranje biračkog spiska i da ni jedna državna evidencija nije bezgrešna.- Pogotovo u situaciji kad imamo oko 60 hiljada građana koji nijesu podnijeli zahtjev za izdavanje novih identifikacionih dokumenata i 16 520 građana koji imaju stare, one plastične, lične karte! Najbitnija je stvar da smo mi spremni da na svaki ozbiljan poziv, sugestiju izvršimo svaku provjeru i da damo nalog da se izvrši promjena u biračkom spisku. Mi ne vodimo birački spisak već opštine ali ćemo u skladu sa zakonom postupiti kada je u pitanju svaki zahtjev, naveo je pomoćnik ministra.
Činjenica je, međutim, da je priča o biračkim spiskovima suviše odmakla i da je neophodno – radi regularnosti izbornog procesa – sve detalje razriješiti prije dana zaključenja biračkog spiska. Kako bi dan poslije, 15. oktobra, imali i pobjednike i poražene koji – priznanju rezultate glasanja.
Nenad ZEČEVIĆ
