U pitanju je Estonija, koja redovne parlamentarne izbore dočekuje uz snažan uticaj dešavanja u Ukrajini, a koja se pritom graniči sa Rusijom, uz nezanemarljiv dio populacije koja govori ruskim jezikom.
Najjača partija stabilna, ali su njeni partneri u problemu
Izbori će biti održani 5. marta, a posljednje ankete govore kako bi podrška vladajućoj liberalnoj Reformističkoj partiji, koju predvodi premijerka Kaja Kalas, mogla biti nešto veća nego prije četiri godine. Pomenuta je stranka tada osvojila 29 odsto glasova, a ovog puta bi mogla 30.
Kalas, koja od početka ruske agresije pruža veliku podršku Ukrajini, prva je žena na čelu estonske Vlade, a njen otac Sim – koji je prije dvadesetak godina bio premijer – i osnivač je Reformističke partije.
No, budućnost novog mandata za premijerku nije stopostotno izvjesna – i to jer podrška njenim koalicionim partnerima, kako ankete govore, opada. Tako su Socijaldemokrate na sedam odsto, a centristička stranka Isama, zavisno od ankete, od osam do 10.
Dvije partije tako bi mogle imati od pet do sedam odsto glasova manje nego 2019.
Desničari bi mogli do najjačeg rezultata, favoriti rusofone populacije u padu
U sve bi tako mogla da se umiješa desničarska Konzervativno narodna partija (EKRE), kojoj je podrška u blagom porastu. Procjenjuje se kako bi za njih moglo glasati i do 22 odsto birača, što bi bio njihov najbolji rezultat u istoriji.
Naravno, i ovog puta se očekuje velika podrška za najjaču rusofonu Centrističku partiju.
Zapravo, posljednje ankete govore da bi oni mogli imati 18 procenata glasova, što je pad od pet odsto u odnosu na prethodne izbore.
Liberali bi mogli biti veliki dobitnici
Veliki rast predviđa se liberalnoj stranci Estonija 200, koja bi mogla imati podršku oko 10 odsto birača. Kakav bi to bio napredak za stranku osnovanu prije pet godina, najbolje će reći podatak da su na prošlim izborima bili ispod cenzusa, uz četiri procenta glasova.
Izborni prag u Estoniji iznosi pet odsto, a u tamošnjem parlamentu je 101 poslaničko mjesto.
