Sjednica Skupštine biće nastavljena sjutra a na dnevnom redu će se naći Predlog zakona o izmjenama zakona o održavanju stambenih zgrada i Predlog odluke o izmjeni odluke o otvaranju parlamentarne istrage i obrazovanju anketnog odbora za prikupljanje informacija i činjenica o postupanju nadležnih državnih organa i drugih subjekata u vezi sa projektom vjetroelektrane Možura.
Početak sjednice zakazan je za 12 časova.
Poslanica Nataša Jevrić kazala je da u uslovima menstrualnog siromaštva živi preko 500 miliona žena.
''To ne pogađa samo žene i djevojke u zemljama u razvoju već i u bogatim džravama. Istraživanja su pokazala da u Crnoj Gori sa ovim problemom se suočava svaka četvrta žena. Nemogućnost da priušte proizvode dovodi do toga da mnoge djevojke i žene nisu u mogućnosti da nesmetano funkcionišu u svakodnevnom životu'', kazalaje Jevrić.
Kako je dodala, Škotska je prva država koja je usvojila zakon da su higijenski proizvodi besplatni za sve žene.
''Kako se ženski sanitarni proizvodi smatraju osnovnim potrebama, EU je donijela Zakon prema kome zemlje članice mogu da potpuno ukinu porez na dodatnu vrijednost'', kazala je ona.
Poslanica Tamara Vujović kazala je da svaka žena tokom života ''krvari oko šest godina''.
''To je njena biološka odlika. Tokom života žene potroše oko 5.000 eura na potrebštine i plate oko 1.000 eura poreza samo zato što su žene. Žene plaćaju 21 odsto poreza na ove potrebštine kao da je u pitanju luksuz a ne osnovne potrebštine. Predlog je svrsishodan i ukazuje na jednu dobru intenciju predlagača da se smanji menstrualno siromaštvo, poboljša dostojanstvo menstrualnog perioda i omogući dostizanje pune jednakosti'', kazala je Vujović.
Ona je dodala da je uputila amandman da se uvrsti smanjenje PDV-a na pelene i proizvode za bebe.
''Time bi poboljšali situaciju porodicama, naročito mladim. Treba pomno pratiti da li će ovo smanjenje PDV-a dovesti do stabilizacije cijene i treba izložiti javnoj osudi prodavce koji žele da se bogate na ovim higijenskim potrebštinama. Pogledajmo broj reklamiranja ovih proizvoda. To je siguran veliki izvor prihoda za prodavce'', kazala je ona.
Poslanica Jelena Božović kazala je da podatak da 25 odsto žena ne može sebi da priušti elementarnu higijenu i zdravstvenu zaštitu tokom mjsečnog ciklusa je ozbiljan podatak.
''Tako se dovodi u pitanje reproduktivno zdravlje žene a to dovodi do niza problema koji se ne tiču samo žena već i muškaraca i čitave zajednice. U krajnjem to predstavlja i posebne troškove zdravstvenom sistemu. Trebalo bi uvesti da stopa PDV-a bude nulta, odnosno da sve ove potrebštine u narednom periodu budu potpuno besplatne'', kazala je Božović.
Predlagač Andrija Popović, kazao je da se predlog tiče smanjenja stope PDV-a za menstrualne potrebštine žena.
''Ovim predlogom nastojimo da utičemo na smanjenje problema menstrualnog siromaštva, ali i da idemo u korak sa dobrim evropskim praksama država koje su prepoznale da je oporezivanje ovakvih proizvoda jedan od oblika rodno zasnovane diskriminacije. Primjenom opšte stope PDV-a zanemaruje se činjenica da je u pitanju osnovni proizvod koji je ženama u reproduktivnoj dobi neophodan za vođenje zdravog, dostojanstvenog i normalnog života. Važećim zakonom o PDV-u, menstrualne potrebštine su tretirane kao bilo koji proizvod i nisu prepoznate kao proizvod koji je esencijalan. Menstrualni ciklus nije stvar izbora već prirodni proces i kao takav zahtijeva dostupnost odgovarajućih higijesnkih potrebština'', kazao je Popović.
Kako je kazao u Crnoj Gori je ova tema nepravedno zanemarena.
''U prilog tome govori i činjenica da nema podataka o menstrualnom siromaštvu na osnovu kojih bi se utvrdilo stvarno stanje, odnosno ozbiljnost koju ovaj problem izaziva, naročito kod porodica i pojedinaca niske platežne moći. Povećanje cijena na globalnom tržištu nije zaobišlo ni menstrualne potrebštine pa su poskupjele oko 27 odsto. U nemalom broju slučajeva žene su primorane da štede na osnovnim sredstvima te da iznalaze zamjene i kupuju neadekvatne proizvode čime se ugrožava njihovo zdravlje ali i dostojanstvo'', kazao je Popović.
Nakon što je iscrpljena rasprava o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe, o kojem će se poslanici izjasniti naknadno, Skupština je prešla na Predlog zakona o dopunama zakona o porezu na dodatnu vrijednost.
Predlagač Andrija Popović kazao je da je sličan prijedlog zakona podnio Skupštini prije osam godina.
''I tada je bila priča da treba da se uključi struka. Naravno od toga nije bilo ništa. Ovo je još jedna tabu tema koju je teško u Crnoj Gori u ovom momentu dovesti na svjetlost dana'', kazao je Popović.
Popović je naveo da je na sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje prihvaćen amandman da se zakon implementira od februara kako bi se dalo struci vremena da sprovede sve kontrole i spriječi potencijalne zloupotrebe.
''I prije osam godina sam imao uvjeravanja Vlade da će se pokrenuti čitava procedura. Mnogi ljudi se, naročito oni koji koriste ulje kanabisa koje je djelotvorno i blagotvorno, obraćaju LP tvrdeći da im je to ulje spasilo život, a znaju da krše zakon. Olakšajmo građanima i građankama muke, nemojmo zbog predrasuda da stalno tapkamo u mjesto i gledamo kako svijet ide naprijed'', kazao je on.
Poslanica Tamara Vujović kazala je da crnogorska javnost nije shvatala šta sadrži ulje konoplje, šta je THC a šta CBD.
''Odnosno koja od supstanci može izazvati zavisnost. Međutim, napomenuću, da u crnogorskoj agenciji za ljekove nema ni CBD-a koji ne izaziva zavisnost. Mi treba kao izabrani predstavnici naroda da povedemo ozbiljnu argumentovanu raspravu'', kazala je ona.
Ona je kazala da su peticiju potpisali ljudi koji žele da se marihuana legalizuje u rekreativne svrhe.
''Tome se mi protivimo kao poslanički klub. Ali možemo samo misliti da je broj ljudi koji žele da se legalizuje marihuana u medicinske svrhe tek mnogo veći. Argument da treba razmotriti ovaj akt je to da je komisija za narkotike koja postoji od 1971. godine skinula preparate od kanabisa sa liste opasnih droga, a na osnovu preporuke Svjetske zdravstvene organizacije'', kazala je Vujović.
Kako je dodala brojni su primjeri iz okruženja u kojima su pacijenti osuđivani na višegodišnje kazne jer su u želji da pomognu sebi i bližnjima dolazili do stabljike marihuane na crnom tržištu.
Ona je kazala da su komisija za droge i nadležne institucije dale neadekvatno mišljenje bez obuhvatne stručne analize.
''Ne funkcioniše državni savjet za droge, to tijelo se nije sastalo pet godina. Od tada su neke droge izbačene iz spiska droga a mnoge bi trebale da su uvrštene. Ne znamo ni ko su predstavnici komisije, a dobili smo po ovom bitnom pitanju, dva nesuvlasna pasusa koja glase ''ne može jer ne može'', kazala je ona.
Poslanik Vladimir Dobričanin kazao je da se velika prašina digla oko ove tome i da je ona opet podijelila narod.
''Kao neko ko se bavi onkološkom hirurgijom odgovorn otvrdim da je jedino esnaf medicinski ostao pri svojim tvrdnjama da ne postoji medicinski dokaz da bilo šta što je vezano za kanabis bilo šta liječi. Ovo se ne legalizuje kao lijek i nemojte da koristite tu riječ. Tačno je da je kanabis skinut sa liste opasnih droga ali je tačno da udruženje psihijatara i dan danas tvrdi da može da izazove psihozu, poremećaje ličnosti i da se i danas smatra kao uvod u teške droge. Ne postoji korisnik teških droga, naročito heroina, a da prije toga nije prošao kroz fazu marihuane'', kazao je Dobričanin.
On je kazao da treba slušati struku.
''Mi pričamo šta treba i kako treba legalizovati a imate udruženja onkologa i neurologa koja kažu da ne treba legalizovati i mi opet idemo preko struke. Šta treba, da legalizujemo ulje koje se pravi od CBD-a? Ne ti ljudi koji to koriste neće to uzimati jer CBD dovodi do opuštanja, ali osjećaj boljitka pruža THC koji je zabranjen. Još je rano za ovakve zakone i većina Evrope je vrlo restriktivna prema tome. Zato prodaju kanabidiol, što nije problem i ne izaziva zavisnost. Ovo što mi predlažemo nije Zakon koji je human i koji dovodi do liječenja bilo čega, već samo Zakon koji legalizuje supstancu koja je jako sumnjiva u smislu dejstva kao lijek'', kazao je Dobričanin.
Poslanik Albin Ćeman kazao je da se radi o osjetljivoj temi sa više aspekata.
''Medicina kaže da preparati kanabisa nisu ljekovi već pomoćna medicinska sredstva koja pomažu u određenim situacijama. Da bi neka supstanca bila lijek mora proći kroz ozbiljna klinička ispitivanja. Kod ovog predloga zakona nažalost su prva asocijacija su onkološki pacijenti, i provlači se mišljenje da kanabis i njeni preparati ubijaju ćelije raka i da imaju anti kancerski efekat. To nije tačno, te je antikancerski efekat jako mali oko 2 odsto'', kazao je Ćeman.
Kako je dodao, Predlog zakona osim što ima human poriv, otvara brojne nedoumice.
''U kakvom bi obliku bila pomoćna ljekovita sredstva, kako bi se uzimala, koja bi to bila medicinska stanja, kako bi se propisivala i koja bi bila doza? Druga nedoumica je pitanje kontrole lijeka, od proizvođača do potrošača. Tačno je da je to u opisu posla državne agencije za ljekove i medicinska sredstva ali je pitanje da li ona to može sama, kada znamo da su zloupotrebe ogromne i kada kontrolni mehanizmi nisu na adekvatnom nivou'', kazao je Ćeman.
Ćeman je kazao da je problematično i da je problematično da li bi neadekvatna kontrola doprinije zloupotrebi kanabisa, porastu stope kriminaliteta, da li bi mladi bili izloženiji psihovaktivnim supstancama, kao i koliki bi bili ekonomski a koliki kriminalni efekti.
Poslanica Milosava Paunović kazala je da niko ne sumnja u dobre namjere predlagača.
''Nema niko ništa protiv ovog rješenja. Svakako u budućnosti treba da se na kontrolisan način primjenjuje ovaj lijek. Međutim, Vlada i relevantni predstavnici farmaceutskih kuća, već prihvataju određena zakonska rješenja koja bi obuhvatila sve ljekove ovog tipa koja bi obuhvatila teška stanja u koja zapanu ovakvi pacijenti. Stavn SNP-a je da nismo protiv ovog rješenja, ali da treba sačekati da prođe određeno vrijeme da se izvrše sve analize kako bi se raspravljalo o kvalitetnom rješenju'', kazala je Paunović.
Poslanik Srđan Pavićević kazao je se određenoj grupi pacijenata mora omogućiti jedan ovakav lijek. Ipak, dodao je da se mora psebna pažnja posvetiti nadzoru i kontroli.
''Problem svih problema je da smo velemajstori da jednu dobru ideju pretvorimo u svoju suprotnost. Postoji jedna doza obazrivosti prema ovoj ideji i lijeku tako da smo na odboru predložili određene amandmane. Dogovorili smo se da ova čitava priča startuje od prvog februara 2023. a da za ovo vrijeme iskristališemo priču oko onosnvih stvari pri administraciji, a to je nadzor i kontrola. Da li u Crnoj Gori postoji adekvatan sistem i institucije koje mogu da sprovedu pravi nadzor je pitanje za širi broj sagovornika'', kazao je Pavićević.
On je kazao da se mora vidjeti kako stoji realno stanje u Crnoj Gori.
''Da ne bi došli u situaciju da ovaj lijek postane inicijalna kapisla za ono za šta se svi plašimo, a to je legalizovanje ispod stola. Da ne bude da od dobre i plemenite ideje imamo veliki porok i problem jer ih imamo dovoljno i bez marihuane. Ja za ovu stvar dajem svoj glas i smatram da treba uzeti u ozbir kao lijek i da se implementira u našu svakodnevnicu'', kazao je on.
Kako je kazao predlagač, poslanik Andrija Popović, kazao je da se Predlog zakona o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti tiče legalizacije kanabisa u medicinske svrhe.
''Utvrđeno je da kanabis i preparati kanabisa pomažu onkološkim pacijentima kako kod bola tako i kod posljedica hemioterapije, ublažava bol i grčenje kod multiple skleroze kao i kod liječenja epilepsije. Ulje kanabidiola može pomoći u ublažavanju poremećaja vezanih sa autizmom kao što su problemi u ponašanju, komunikaciji i anksioznosti'', kazao je Popović.
Kako je dodao više zemalja je omogućilo upotrebu proizvoda na bazi kanabisa.
''Među njima su Češka, Finska, Rumunija, Italija, Španija, Holandija, Francuska, Austrija, Slovenija, Sjeverna Makedonija i Hrvatska. Konvencija Ujedinjenih nacija za psihotropne supstance iz 1971. propisuje da je upotreba narkotika u medicinske svrhe neophodna i da ne bi trebalo da bude bez razloga ograničena. U 40 američkih država je dozvoljena upotreba kanabisa u medicinske svrhe. Ovo je sigurno civilizacijski iskorak Crne Gore'', kazao je Popović.
Sjednicu možete pratiti uživo na našem portalu:
