Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta Tomas Vajs ocijenio je u razgovoru za Pobjedu da je naša zemlja napravila veliki pomak u EU integracijama u protekloj godini, ali da postoji još mnogo izazova u kontekstu reformi i načinu vođenja politike.
Vajs smatra da bi svako dalje istrajavanje na identitetskim politikama samo udaljilo zemlju od EU, te stoga ističe da svi subjekti moraju staviti fokus na temama koje zemlju približavaju članstvu u Evropskoj uniji.
Govoreći konkretno o pitanjima koja su bila predmet oštre političke debate u proteklom periodu, Vajs navodi da je u direktnom razgovoru sa liderom ZBCG i predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem izrazio zabrinutost zbog činjenice da ta partija predlaže rješenja koja stvaraju polarizaciju i ulaže napore u politiku identiteta.
Evropska komisija je nedavno predstavila Paket proširenja koji sadrži godišnji izvještaj o napretku Crne Gore na putu ka EU. Pod pretpostavkom da ste vidjeli ključne ocjene, kako biste ocijenili taj dokument i njegov sadržaj?
VAJS: Prije svega, treba reći da je ovo najpozitivniji izvještaj koji sam vidio u svim ovim godinama. U njemu se u velikoj mjeri priznaje napredak koji je napravljen u prošloj godini. To je dokazano i pozitivnim IBAR-om, a sve ukazuje da bi nekoliko poglavlja moglo biti zatvoreno na međuvladinoj konferenciji, možda u decembru, te da bi Crna Gora, ako nastavi ovim tempom, zaista mogla konačno postati članica Evropske unije za dvije - tri godine. Naravno, ima puno detaljnih informacija o tome koja poglavlja bi se mogla zatvoriti, gdje još treba obaviti dodatne reforme. Takođe, treba obratiti pažnju i na Plan rasta. Ako sam dobro vidio, njime se izdvaja oko 380 miliona za Crnu Goru.
Naravno, on je uslovljen reformama, među kojima je i izborna reforma, primjera radi. Dakle, mnogo je posla urađeno u prošloj godini i to je priznato, ali isto tako ima i dosta značajnih odluka koje tek treba donijeti. Kao što sam rekao, jedna od njih je izborna reforma. Veoma je važno da Crna Gora počne da strukturiše svoje izborne cikluse na drugačiji način, jer dosadašnja praksa je problematična i otežava konstruktivan politički rad. Treba napomenuti da je veoma važno da se do kraja sprovedu reforme u sudstvu, najprije imenuje predsjednik Vrhovnog suda.
Dakle, da sumiramo, Izvještaj pokazuje i napredak koji je učinjen, ali pokazuje što još treba učiniti na putu pristupanja EU. Jer ako već svi želimo da to ostvarimo u roku od dvije ili tri godine, ima još puno posla da se uradi.
Kao logično se nameće pitanje da li je opravdan ovoliki optimizam i pohvale izvršne vlasti na račun uspjeha Crne Gore na putu ka EU, pogotovo ako se ima u vidu da su u Izvještaju uočene i brojne slabosti kao što je narušen odnos sa Hrvatskom, ranjivost pravosudnog sistema, borba protiv korupcije...
VAJS: Ako pogledate prošlu godinu, većina zakona koji se odnose na ulazak u EU je izglasana velikom većinom u parlamentu, uz podršku i opozicije. Tako da mislim da postoji veliki konsenzus u zemlji kada su u pitanju ovi djelovi zakona. Ono gdje vidimo neke poteškoće, a to nije samo u Crnoj Gori, već u cijelom regionu, jeste očigledan strani uticaj. On je prilično snažan i upravo ti različiti interesi ponekad oblikuju i političke debate. U tom dijelu smo svi jako, ne želim da kažem uzbunjeni, jer to još nije došlo do te faze, ali smo jako zabrinuti zbog nekih nastupa vezanih za identitetska pitanja i identifikaciju građana prema određenim grupama, religijama, nacionalnim manjinama ili većinama.
Za građane je veoma važno da imaju puno pravo na samoopredjeljenje i to je nešto što bismo trebali podržati. Ipak, znamo istoriju regiona, gdje se Crna Gora istakla kao zemlja u kojoj nije bilo ratova. To nam govori da su odnosi između različitih grupa stanovništva i dalje zdravi, ali ovo je krhko i osjetljivo pitanje u regionu.
Dakle, zabrinuti smo zbog prijedloga koji su u velikoj mjeri zasnovani na takozvanoj politici identiteta i zabrinuti smo što ove rasprave koje, s moje tačke gledišta očigledno nijesu glavna politička pitanja kojima se trebamo baviti, odvlače politički diskurs od stvarnih važnih tema koje se odnose na pristupanje EU. Nikome ne držim stranu. Zalažem se za ulazak cijelog regiona u Evropsku uniju. Ne pravim razliku između različitih etničkih ili vjerskih grupa. Ali mislim da niko od nas to ne bi trebalo previše da radi. Svi treba da budemo veoma osjetljivi u pogledu očuvanja jedinstva crnogorskog stanovništva, fokusiranja na ciljeve koji nas sve ujedinjuju. I ovo je prosperitet, vladavina prava, dobar ekonomski, ali i društveni razvoj zemlje.
Velika većina stanovništva u Crnoj Gori, oko 80 odsto, želi ulazak u EU. Mogu vam reći da će Evropskoj uniji biti veliko zadovoljstvo da dočeka Crnu Goru. To će Evropsku uniju učiniti bogatijom u smislu kulture, prirodnog naslijeđa, takođe i zajedničke istorije. I zato bi se trebalo fokusirati na ovo i zaista držati ruke podalje od politika koje bi mogle podstaći podjele u zemlji, kao i onih politika koje bi podstakle polarizaciju ili naštetiti dobrosusjedskim odnosima. Potrebni su nam dobrosusjedski odnosi prema svim državama - Srbiji, Hrvatskoj, svima…
Prije nego što se vratimo na identitetska pitanja i potencijalni ishod politika zasnovanih na njima, trebalo bi napomenuti da je naša vlada, ali i ljudi u zemlji, zaista optimistična u pogledu zajedničkog cilja, možemo reći čak i sna nacije o tome da postanemo 28. članica EU u 2028. godini. Koliko Vama to realno zvuči ako se ima u vidu da ima dosta reformi koje se moraju sprovesti do 2026. godine, što, čini se, predstavlja kratak rok?
VAJS: Postoje dvije perspektive, jedna je od strane Evropske unije. Vidite, ovo je prava prilika. Ne postoji nijedna država koja se u ovom trenutku protivi proširenju Evropske unije na Crnu Goru. Dakle, postoji apsolutna spremnost da se podrži vaša zemlja, da joj se pomogne i da se u krajnjem ona prihvati kao nova članica. Kao član Evropskog parlamenta kažem da, što se nas tiče, Crna Gore može zauzeti svoje mjesto svakog dana. Dakle, ako finaliziramo pregovore u roku, mjesta za poslanike Crne Gore u Evropskom parlamentu su rezervisana. To je želja svih. EU je spremna da zemlju dočeka u svoju zajednicu 2028. godine.
Druga perspektiva je stanje reformi u Crnoj Gori. Ima još mnogo posla i mnogo ambicija. Filozofija je jasna, treba da se počne što prije. Jedno poglavlje koje će biti prilično teško za državu je poglavlje 27, a to je zaštita životne sredine. Zapravo, zanimljivo je, vjerovatno to ne znate, ali ja sam prvi put došao u Crnu Goru poprilično davno, prije više od 20 godina, jer sam saznao da je ovo država koja ima ekologiju u svom ustavu. Dakle, prva ekološka država u Evropi.Tada sam bio član Zelene fondacije Zelene stranke u Austriji. Tada smo rekli - pa to je nevjerovatno. Hajde da se organizujemo, uzmemo autobus i idemo tamo da pogledamo. Ono što smo zatekli je bila nevjerovatno lijepa zemlja sa puno kulturnog i prirodnog naslijeđa, sa puno potencijala, sa vrlo prijateljski nastrojenim stanovništvom. Ipak, ono što nijesmo našli jeste ekološka država u praksi. Nažalost, samo neki od problema koje smo tada vidjeli su nedostatak upravljanja otpadom i tretmana otpadnih voda. Situacija je ovih godina postala bolja. Ipak, u pogledu upravljanja otpadom i tretmana otpadnih voda, ima još mnogo toga da se uradi. Ovdje se ne radi o usvajanju zakona, naravno možete to učiniti jer potreban je i zakon. Ali potrebna su i ulaganja koja su prilično značajna. I zemlja treba da počne s tim što je prije moguće. Ne možete samo baciti limenku na ulicu i reći – OK, ovo poglavlje ćemo zatvoriti možda tek 2026. godine. Ako želite da instalirate tretman otpadnih voda i kreirate dobar sistem koji bi riješio i pitanje divljih deponija, za to će biti potrebno vrijeme i ulaganja. I zato mislim da bi bilo važno da Crna Gora što prije počne da radi i na implementaciji poglavlja 27. To bi mogla biti jedna od prelomnih tačaka u smislu pristupanja.
Vaš prethodnik, gospodin Bilčik često je otvoreno isticao da postoje određene anomalije u crnogorskoj politici, svojevremeno tvrdeći da je bivši DF, sada Koalicija za budućnost Crne Gore, crvena linija za EU. Ali danas, kao što vidimo, ta koalicija predsjedava Skupštinom i dio je vladajuće većine. Kako to vidite? Da li postoje neke crvene linije za Vas i Evropski parlament kada je ovaj politički subjekt u pitanju?
VAJS: Ja sam demokrata po obrazovanju. Spreman sam da prihvatim političke aktere iako su drugačijeg mišljenja od mene. Dokle god se obavezuju na demokratske principe, na dobre odnose sa susjedima, podržavaju nezavisnost Crne Gore i spremni su da konstruktivno daju doprinos u demokratskom procesu, ja sam im partner.
Član sam ove delegacije već više od sedam godina i vidio sam političare iz bivšeg DF-a kako se ponašaju sasvim drugačije u odnosu na ovo sada. Tada su koristili, čak bih rekao, govor mržnje. Koristili su jezik koji je podsticao podjele i polarizaciju. Tada je saradnja sa njima, za mene lično, bila neprihvatljiva. Ni za EU nije bila prihvatljiva ta saradnja, kao ni participiranje tih partija u vlasti u Crnoj Gori. Ipak, sada moramo priznati da, kada pogledate ono što je urađeno u posljednjih godinu dana, bivši DF doprinosi nekim pozitivnim promjenama. Ja se lično ne slažem na nekolicinom političara iz tog saveza, ali na konstruktivan način su doprinijeli donošenju nekih zakona koji su koristili zemlji na putu ka EU.
Ne mogu znati što je u glavi nekog od političara. Mogu samo da pokušam da, sa određenom dozom povjerenja, doživljavam ono što rade i govore. Da li oni imaju, pored ovoga, još jedan ili drugi plan, to ne mogu znati.
Ipak, držim oči širom otvorene. Nijesam naivan i znam odakle potiče politika ZBCG. Znam i interese drugih država prema Crnoj Gori. Svjestan sam namjera Srbije, gospodina Vučića. Tako da sam oprezan u vezi sa svim ovim stvarima. Ponavljam, nijesam naivan i vrlo aktivno pratim debate i političke prioritete svih strana. Ako predstavnici bivšeg DF-a nastave dokazivati da su spremni da učestvuju u konstruktivnom demokratskom procesu koji vodi zemlju ka Evropskoj uniji, otvoren sam za saradnju s njima po svaku cijenu.
Vidjeli smo i da je Evropska komisija u Izvještaju primijetila da je Crna Gora danas još uvijek ranjiva u smislu da svaka nova politička kriza olako može poremetiti stabilnost i institucije u zemlji. Kada govorimo o uvijek mogućoj političkoj krizi, da li ona može biti izazvana namjerama bivšeg DF-a poput onih da se promijeni Ustav kako bi srpski jezik postao zvanični ili možda pitanje dvojnog državljanstva na kojem insistira ovaj politički subjekt? Čuli ste i za prijedlog zakona o stranim agentima koji takođe potiče od koalicije ZBCG.
VAJS: Upravo to je ono što sam ranije mislio kada sam govorio o insistiranju na identitetskim politikama. Ovo je vrlo tanak led ako odaberete da hodate tim putem. Ja sam u razgovoru sa gospodinom Mandićem izrazio zabrinutost zbog ovih pitanja. Direktno sam mu rekao i to ne krijem. Zamolio sam ga da ne ulaže napore u politiku identiteta jer to stvara podjele, polarizaciju, a to bi moglo dovesti i do poremećaja samog procesa pristupanja EU. Prijedlog zakona o stranim agentima nije nigdje u zakonodavnoj procedure. To je bila ideja ili prijedlog koji je dobio vrlo jasne reakcije sa naše strane.
Nema sumnje da bi ovakva zakonska regulativa ugrozila proces pristupanja Crne Gore. Što se tiče dvojnog državljanstva, ovo je nezgodno pitanje. Postoje dvije strane medalje. U Crnoj Gori već 10, 20 godina, pa čak i duže, žive građani koji danas nemaju državljanstvo. Sa te tačke gledišta, to je nešto čime Vlada i parlament treba da se bave.
Ipak, potpuno je druga stvar ako govorimo o ljudima koji tvrde da su u nekoj vrsti davnih veza sa Crnom Gorom ili imaju porijeklo na osnovu kojeg žele državljanstvo. Ovo je druga priča jer je Crna Gora mala država. Njenu nezavisnost iznova i iznova osporava jedan od njenih prvih susjeda. Tako da hodanje tim putem, koji bi stvorio jednu situaciju u kojoj dobar dio vaših glasača zapravo ne živi u vašoj zemlji, to je nešto što bi moglo da ugrozi krhku ravnotežu građanske države Crne Gore.
I zato bih snažno apelovao na parlament i Vladu da sa tim prijedlogom idu u konsultacije sa civilnim društvom, svim političkim partijama i sa Evropskom unijom, da je informišu o svemu.
Dakle, ne bih mogao dati opšti odgovor da li je ovaj zakon dobar ili loš, pitanje je kako je osmišljen i sa kojom namjerom. Moja uloga nije da sudim, već da osiguram da Crna Gora ostane na putu pristupanja i da ne preduzima zakonodavne korake koji to ugrožavaju. Kada je u pitanju srpski jezik, i tu sam za pronalaženje pragmatičnog rješenja. Mislim da treba da poštujemo identitet ljudi, a ne da stvaramo velike rasprave o temama koje zapravo nijesu relevantne za bogatstvo i prosperitet zemlje, a takođe ne i za ljude.
Svih ovih godina naši međunarodni partneri, u prvom redu EU, ističu stabilnost kao ključni preduslov napretka zemlje ka EU. Stabilnost, u smislu snažne vlasti koja je sposobna da vodi zemlju do članstva u Evropskoj uniji, često je izostajala. Da li vidite 44. vladu kao garant upravo te stabilnosti, ako uzmemo u obzir da pojedini njeni konstituenti održavaju bliske odnose sa onim stranama koje su aktivno radile na tome da spriječe članstvo Crne Gore u NATO, a danas, čini se, nijesu pristalice ni Crne Gore kao članice EU?
VAJS: Ne bih mogao da predvidim što se može dogoditi u budućnosti. Mogu samo reći što je ova vlada uradila u prošloj godini. Dakle, znate, političari mogu reći mnogo stvari. Ne slušam baš što govore. Gledam što političari rade. I do sada, Vlada je davala rezultate kada je u pitanju put u EU.
Ja bih snažno pozvao stanovništvo Crne Gore, bez obzira koje vjerske ili etničke opredijeljenosti bili, da zaista dobro pogledaju što ova vlast radi. U momentu kada bi hipotetički skrenuli sa proevropskog puta, trebalo bi vršiti pritisak na one koji to rade, bez obzira iz koje zajednice bili.
Većina srpski opredijeljenog stanovništva je za Crnu Goru u EU. Neće im se svidjeti da vide da njihovi predstavnici potencijalno skreću sa ovog puta i pokušavaju da ga opstruiraju, mi bismo na njemačkom jeziku rekli - staviti pjesak u mašinu i usporiti proces. I to je nešto čemu i mediji mogu doprinijeti. Ostanimo budni svi na ovome. Adresirajmo odgovornost svih onih koji rade ili ne rade prave stvari. Na kraju krajeva, ponavljam, u zemlji postoji 80 odsto stanovništva koje želi u Evropsku uniju i mislim da bi to trebalo da bude vodeći princip svake političke partije. Ako se neko samo pretvara, to će to postati vidljivo i pretpostavljam biće kažnjeni.
Danas nijedna stranka ne bojkotuje parlament
Za kraj, na dan kada se održava sjednica POSP-a, 22. po redu obilježavamo Dan parlamentarizma u Crnoj Gori. Bili ste svjedok cijelog političkog procesa u zemlji već duže vrijeme. Dakle, kako Vam danas izgleda parlament?
VAJS: Izgleda sasvim drugačije nego kada sam počeo raditi ovdje. Sada počinjem svoju osmu godinu u ovoj delegaciji. Parlament i cijelo društvo i čitava politička sfera prolaze kroz proces sazrijevanja. Demokratija znači promjenu vlasti, različita mišljenja, ali i dalje pronalaženje konstruktivnih načina zajedničkog rada. Takođe, znači poštovanje i političkog protivnika. I u tom pogledu, situacija se znatno popravila posljednjih godina. Iako i dalje postoji mnogo različitih mišljenja, danas nijedna stranka ne bojkotuje parlament. To je dobro. Opozicija je pozvana da se pridruži radnim grupama za izradu izbornog zakona. To je pravi način da se to uradi.
Naravno, neke političke debate se i dalje čine kao žestoke, ali to je u redu u demokratiji ako su prisutni osnovni principi poštovanja. Nijedna naša demokratija nije savršena, ni moj austrijski parlament, ni njemački, ni francuski, ni evropski, na kraju krajeva.To je stalan proces poboljšanja i za nas i za Crnu Goru - na tome treba raditi.
