Jedino trajno rješenje u borbi protiv korona virusa je masovna vakcinacija. Međutim, dok se to ne desi, imamo dovoljno načina da usporimo prenošenje različitim epidemiološkim metodama. Najveću ulogu imaju donosioci odluka koji bi trebalo da razviju strategiju za nadzor i suzbijanje epidemije, uzimajući u obzir i pojavu gripa – kazala je za Pobjedu dr Ivana Prokić.
POBJEDA: Radite u Erasmus medicinskom centru u Roterdamu, to je najveća univerzitetska klinika u Holandiji, ali ste okupili i kolege iz regiona (koji su u dijaspori) na informativnom sajtu o korona virusu. Kakve su povratne informacije iz regiona o toj saradnji, kome su Vaše informacije najviše pomogle?
PROKIĆ: Kovid-19 Balkans platforma je inicijalno za cilj imala nuđenje pomoći državnim kriznim štabovima u svakoj zemlji za epidemiološku analizu, ali nijedna zemlja nije smatrala da ima koristi od toga. U tom smislu pretpostavljam da je najviše uticaja imao naučni sadržaj sa našeg sajta koji građanima objašnjava nauku na jednostavan način kao i razbija mitove.
POBJEDA: U Evropi se korona „vraća“ sa velikim brojem novozaraženih. Da li se nagli skok objašnjava prirodom virusa ili nepoštovanjem epidemioloških mera?
PROKIĆ: Vjerovatno je u pitanju kombinacija ova dva razloga. Po prirodi epidemije ovog i sličnih virusa uvijek očekujemo da se javlja u talasima. To grafički možemo da prikažemo krivom u obliku zvona, gdje naglo raste broj zaraženih, kada uvodimo određene mjere kontrole širenja. Kao posljedica ispravnih mjera stopira se i/ili smanji prenošenje, pa tako i broj zaraženih kada nastane miran period. Ako se ljudi previše opuste, uslijediće ponovni rast brojeva.
U Evropi i regionu to možemo objasniti time što su ljudi izgubili strpljenje, a negdje i povjerenje i što je masovno bilo omogućeno putovanje cijele ljetnje sezone. Sada kada su se svi vratili sa ljetovanja, vidimo posljedicu toga svuda. U tome glavnu ulogu imaju državni donosioci odluka. Aktivnim nadzorom i kontrolom u realnom vremenu kao i stalnim prilagođavanjem mjera situacija treba da se drži pod kontrolom što sada ne možemo da kažemo da je slučaj.
POBJEDA: Može li se na osnovu dosadašnjih saznanja o ovom virusu dati preciznija analiza da li ćemo se sa njim izboriti samo ako počne primjena vakcine koja još uvijek nije ušla u širu populaciju? Što da radimo do masovne vakcinacije? Šta su najbolje mjere zaštite?
PROKIĆ: Da se virus dovede pod kontrolu znači da prestane prenošenje virusa između ljudi što je moguće postizanjem kolektivnog imuniteta, odnosno da dovoljan procenat populacije ima razvijen imunitet na ovaj virus. To se postiže na dva načina, ako se dovoljan broj ljudi vakciniše ili ako dovoljan broj ljudi preboli bolest.
Drugi scenario je da mnogo ljudi preleži bolest, ali i da veliki broj umre, što nam definitivno nije cilj. U tom smislu jedino trajno rješenje je masovna vakcinacija. Međutim, dok se to ne desi imamo dovoljno načina da usporimo prenošenje različitim epidemiološkim metodama.
POBJEDA: Nalazimo se u sezoni respiratornih infekcija. Da li je izvesno da se u jednom momentu spoje korona i grip? Ko će tada biti u većem problemu, građani ili zdravstveni sistem?
PROKIĆ: Tako je. Ide nam zima, što je sezona, nekoliko ključnih stvari koje mogu da utiču na ovu epidemiju, a to su sezona grijanja što isušuje vazduh pa čini respiratornu sluzokožu manje otpornom na virus, hladno vrijeme što znači da ljudi više vremena provode u zatvorenom i manje provjetravaju prostorije kao i sezona respiratornih infekcija, uključujući i grip koji može da da slične simptome.
Međutim, klinička slika kovid-19 je specifična i kliničari već mogu da razlikuju ove dvije bolesti. Takođe, PCR testiranje će imati veliku ulogu da se potvrdi koji je virus u pitanju, pa se treba pripremiti za velike potrebe za testovima. Najveću ulogu opet imaju donosioci odluka koji treba da razviju strategiju za nadzor i suzbijanje epidemije uzimajući u obzir i pojavu gripa.
POBJEDA: Što je glavni pokazatelj da se neka država uspješno bori protiv korone: broj novozaraženih, broj izliječenih, broj preminulih ili pacijenata na respiratoru?
PROKIĆ: Najreprezentativnija mjera je reprodukcioni broj (R) koji nam govori koliko jedna inficirana osoba može da zarazi drugih osoba. Dokle god je taj broj više od 1, imaćemo eksponencijalni rast zaraženih. Cilj svake države je da dovede taj broj ispod 1, kada se epidemija suzbija što postižemo svim pomenutim mjerama.
Drugi broj koji možemo da pratimo je odnos broja pozitivno testiranih i broja ukupno testiranih (pod pretpostavkom da su ti brojevi tačni, kao i da se računaju samo PCR testovi). Možemo pratiti i broj pozitivno testiranih u odnosu na broj ukupne populacije, posebno ako želimo sa uporedimo više zemalja. Veliki broj pacijenata na respiratoru nam samo govori koliko smo zakazali u preventivnim epidemiološkim metodama za suzbijanje i kontrolu bolesti. Određene zemlje su se vrlo dobro izborile sa epidemijom, kao što su Južna Koreja i Vijetnam, koje su metodama masovnog testiranja i agresivnim praćenjem kontakata i njihovom izolacijom smanjile reprodukcioni broj i brzo riješile problem.
Najefikasnije metode
- Najefikasnije metode su promjena ponašanja na određeni period što je i najjednostavnije a to podrazumijeva držanje distance (što znači izbjegavati masovna okupljanja, udaljiti se na 1,5 m od drugih, ne rukovati se, ne grliti i ne ljubiti, zatim pravilno nošenje maski (preko nosa i usta) u zatvorenom prostoru, ali i na otvorenom u prometnim ulicama ili gdje nije moguće održati distancu, te često pranje ruku sapunom ili alkoholom – kazala je Ivana Prokić.
Međutim, iako djeluje jednostavno, ne poštuje se dovoljno i nije dovoljno apelovati na ljude već se mjera mora i sprovoditi uvođenjem i kažnjavanjem, kako za pojedince, tako i za lokale i pravna lica – kazala je Prokić.
