Izbori u Srbiji su pokazali realne benefite ,,srpskog sveta“ i da oni mogu biti veoma korisni pri namještanju izbora, što smo vidjeli u slučaju dovođenja birača iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Takva tehnologija prekrajanja izborne volje, ako se na nju zatvori oči, mogla bi postati praksa – ocijenio je za Pobjedu politikolog i novinar iz Srbije Boris Varga.
Prema preliminarnim rezultatima, Srpska napredna stranka koju je do skoro predvodio Alesandar Vučić proglasila je pobjedu na izborima održanim u nedjelju u Srbiji.
Komentarišući šta znači dalja vladavina Aleksandra Vučića kada je u pitanju region, odnosno kako će se nova pobjeda SNS-a odraziti na odnos sa Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom, Varga je ocijenio da će predsjednik Srbije i partija na čijem je čelu nastaviti sa dvoličnom spoljnom politikom.
"Zapadu će se zaklinjati u demokratiju i prioritet integracija u EU, dok svojim biračima sve suprotno – da Srbiji treba lider tvrde ruke, da nikada neće priznati Kosovo i da su bivšim radikalima važniji interesi Srba u regionu od integracije u EU", rekao je Varga.
Prema njegovim riječima, Zapad potcjenjuje malignost „srpsko-ruskog sveta“.
KOČNICA REGIONA
"To nije samo revanšistička demagogija za slojeve društva pogođene posljedicama rata devedesetih. Sasvim je izvjesno da je Srbija sa obnovom ekspanzionističke politike jedna od glavnih kočnica regiona u evrointegracijama. Kosovo, Crna Gora i BiH već deceniju trpe posljedice direktnog i indirektnog miješanja zvaničnog Beograda u politike tih država", rekao je Varga.
Nadajmo se, kaže Varga, da su ovo posljednji izbori u kojima će Vučić i naprednjaci za Zapad biti dio rješenja, a ne problema. Već odavno je, ističe Varga, to sasvim suprotno.
"Pod izgovorom da rješava pitanje Kosova, režim u Beogradu podmeće požare u regionu. Prevrat litijama i institucionalna kriza u Crnoj Gori, najveća ustavna kriza u BiH od Dejtona, teroristički napad i izazivanje bezbjednosne krize u Banjskoj na Kosovu – sve su to posljedice politike „srpskog sveta“ koju ne žele da vide SAD i EU – ističe Varga.
„Srpsko-ruski svet“, kako je ocijenio, neće služiti samo da korumpirani političari i biznismeni iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine pobjegnu u Moskvu, kao što je to praksa sa ruskim saveznicima na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza.
"Vitalnost „srpsko-ruskog sveta“ direktno zavisi od situacije na ukrajinskom frontu. Ukoliko Rusi budu imali vojnog uspjeha u Ukrajini, pritisak će rasti duž cijele Jugoistočne Evrope, gdje je Moskva prije napada na Ukrajinu ultimativno tražila povlačenje NATO-a. Rusija može već da računa na Mađarsku, Slovačku i Srbiju. Putin je već priprijetio Finskoj kao novoj članici Alijanse, a na velikom oprezu treba da bude i Crna Gora", zaključio je Varga.
KAMPANJE I UPOZORENJA
Interesovanje Vučića za položaj Srba u zemljama regiona nije novost. Više puta je prvi čovjek Srbije isticao važnost toga, a posljednji primjer je tokom formiranja 44. vlade kada je, pored ostalog, naveo da „Srbiju interesuju isključivo prava 30 odsto Srba koji žive u Crnoj Gori“.
On je krajem avgusta rekao da se Srbija ne miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore niti u formiranje vlade.
"Kada kažemo da Srbima nude likovno i fizičko da budu članovi vlade oni kažu da je to pritisak. Ja se ne miješam ko će da uđe u vladu. Mene interesuje samo kakva će prava Srbi da imaju", naveo je tada Vučić.
Krajem 2021. Srbija i njen predsjednik donirali su Nikšiću dva miliona eura, nakon što je Demokratski front osvojio većinu na lokalnim izborima održanim u martu te godine. Novac je tada najavljen da će biti iskorišćen za rekonstrukciju ulica i uređenje parkova, a opozicija je tada ocijenila da je to nastavak širenja uticaja ka stvaranju „srpskog sveta“.
Iako je Vučić negirao i da se Beograd miješa u crnogorski popis, više puta je naglašavao važnost ovog procesa kako bi bio utvrđen broj Srba u Crnoj Gori.
U tom pravcu, finansirana je kampanja pojedinih prosrpskih organizacija sa ciljem povećanja broja građana u Crnoj Gori koji se izjašnjavaju kao Srbi.
To je pokazala i analiza Centra za demokratsku tranziciju (CDT) po kojoj su vlasti u Srbiji direktno finansirale ove kampanje i aktivnosti vezane za popis.
Finansijsku pomoć srpskih vlasti dobili su, pored ostalih, Srpsko narodno vijeće za projekat „U susret popisu stanovništva u Crnoj Gori“ i organizacija „Mi znamo ko smo“, čija je kampanja isključivo usmjerena na popis, za internet portal za borbu protiv dezinformacija.
CDT je podsjetio i da se Srpska pravoslavna crkva (SPC) direktno umiješala u propisni proces, ističući da je patrijarh Porfirije prilikom posljednje posjete Podgorici pozvao građane da ispolje svoj identitet kao Srbi.
Srbija ima i bliske odnose sa Moskvom i nije uvela nijednu restriktivnu mjeru protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, a što se očekuje od države kandidata za ulazak u Evropsku uniju.
Na maligne uticaje sa strane upozoravali su i sa zapada. Evropski parlament u Rezoluciji o Crnoj Gori, koja je usvojena sredinom oktobra, izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog zlonamjernog stranog uplitanja.
EP je osudio napore Rusije da „iskoristi etničke tenzije u Crnoj Gori u cilju rasplamsavanja sukoba, podjele zajednica i širenja obmanjujućih informacija u pokušaju da destabilizuje region Zapadnog Balkana“.
U rezoluciji se upozorava i na miješanje Srpske pravoslavne crkve, uključujući njene pokušaje da promoviše ruske dezinformacije.
