U tome nisu usamljeni.
Među onima koji nisu dali saglasnost za pristup računima, što im je omogućavao dosadašnji zakon, je i više od polovine ministara i gotovo dvije trećine poslanika.
Pristup računima služi Agenciji da provjeri da li su crnogorski funkcioneri prijavili sve i prave prihode.
Međutim, vrijeme biranja između davanja i nedavanja saglasnosti je završeno.
Po novom Zakonu o sprječavanju korupcije koji je usvojen 7. juna, Agenciji više neće trebati saglasnost kako bi pristupila podacima sa računa funkcionera i članova njihovih porodica.
Ta odredba uvrštena je u Zakon i na predlog nevladine organizacije Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), koja se decenijama bavi borbom protiv korupcije.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac smatra da će pristup računima omogućiti Agenciji da “otkrije makar dio ‘crvenih zastavica’ koje ukazuju na eventualnu korupciju javnih funkcionera”.
Šta znači pristup računima?
Crnogorski funkcioneri dužni su da najmanje jednom godišnje Agenciji dostave imovinske kartone, u kojima prijavljuju svoje i prihode i imovinu svoje porodice.
Agencija može da provjeri da li prijavljeno odgovara podacima kojima raspolažu druge crnogorske institucije, među njima i banke.
U jednom od dokumenata Agencije se pojašnjava da ona može zahtjevom da traži od banaka u Crnoj Gori pristup svim računima koje određene osobe posjeduju – kako prilivima i odlivima na tekućim i devizinim računima, tako i novčanim i kreditnim zaduženjima.
Ako Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera veći u odnosu na realne, funkcioner je dužan da u roku od 30 dana dostavi detaljne podatke o načinu njihovog sticanja.
Za neprijavljivanje tačnih prihoda i imovine kazna iznosi do 2.000 eura.
Drastično opao broj saglasnosti
Godinama opada broj funkcionera koji su bili saglasni da Agenciji daju uvid u njihove račune.
U godini kada je Agencija zvanično počela sa radom – 2016. – saglasnost za pristup računima dalo je tadašnjih 73 odsto javnih funkcionera.
U međuvremenu je taj procenat opao za oko 30 odsto, vidi se iz godšnjih izvještaja o radu Agencije.
Trend pada konstatovala je i Evropska komisija u jednom od izvještaja o Crnoj Gori, posebno ističući mali broj članova Vlade koji su dali saglasnost za pristup računima.
Ko nije dao saglasnost u Vladi?
Osim premijera Spajića, još 12 od ukupno 22 člana njegove Vlade nije dalo saglasnost Agenciji za pristup podacima.
RSE je svim tim ministrima poslao upit, ali je na pitanje zašto nisu dali saglasnost odgovorila je samo ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:
“U trenutku davanja izvještaja o prihodima i imovini nijesam imala povjerenja da finansijske podatke stavim na raspolaganje instituciji čiji je ugled bitno narušen.”
Govoreći o Agenciji, ministarka ističe da je njen kredibilitet doveden u pitanje, posebno ističući slučaj nedavnog hapšenja direktorice Jelene Perović.
Perović, koja je u međuvremenu puštena da se brani sa slobode, sumnjiči se za zloupotrebu službenog položaja. Ona je negirala krivicu.
Na pitanje zašto nije dao uvid u račune nije odgovorio ni predsjednik države Jakov Milatović.
Od 81 poslanika u Skupštini Crne Gore, saglasnost je dalo samo 30.
Među onima koji su dali saglasnost je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
