U Evropi gotovo da ne postji lokalitet koji ima takav kontinuitet života neandertalca kakav je otkriven u Crvenoj stijeni. To je za izučavanje paleolita izuzetno važan lokalitet, sa mnogo slojeva, i još uvijek se tu može mnogo otkriti o našoj najdaljoj prošlosti, kaže za Portal Analitika Robert Vejlon (Robert Whallon), profesor paleontologije na Univerzitetu Mičigen.
Ovih dana ugledni paleontolog iz SAD-a ponovo istražuje Crvenu stijenu, a vraća joj se, kaže, jer ga prije svega interesuje razdioblje paleolita. Sloj iz ovog najstarijeg i najdužeg razdoblja u razvoju ljudske civilizacije u pećini kraj sela Petrovići u nikšićkoj opštini, dug je čak devet metara.
-Rijetki su lokaliteti koji imaju takav kontinuitet života neandertalca. Mislim da su ti ljudi stalno dolazili u Crvenu Stijenu tokom određenog perioda, potom odlazili i ponovo se vraćali. To je i razumljivo, jer govorimo o neandertalcu, koji je bio lovac i sakupljač, objašnjava profesor Vejlon.
Naš sagovornik ističe da je i Bioče zanimljiv lokalitet, ali smatra da je posebnost Crvene Stijene upravo u tome što se u njoj život odvijao izuzetno dugo i intenzivno. Namjera arheologa je, kaže, da saznaju što više o načinu života neandertalca.
Pećina kod Nikšića krije još mnogo tajni i zato će u istraživanja biti uključeni renomirani stručnjaci iz svijeta. Tako će geološka istraživanja raditi ugledni geolog iz Engleske, zatim stručnjak za datovanje iz Francuske, kao i stručnjaci iz Kanade, Južne Afrike i Australije.
Dešifrovanje na osnovu najmanjih ostataka: Naš sagovornik ističe da Crvena Stijena privlači stručnjake i da rado dolaze da se upoznaju sa ovako vrijednim i rijetkim arheološkim nalazištem, i podsjeća da u svijetu ima malo stručnjaka za paleontologiju i da je to krug ljudi koji se poznaju i rado sarađuju. Laicima je vjerovatno zanimljivo na koji način paleontolozi na osnovu najmanjih nalaza dešifruju tajne naših početaka. Suština je u detaljnim analizama pronađenih ostataka, objašnjava profesor paleontologije i kaže da dobro zna koga će pozvati ako mu treba stručnjak koji će da identifikuje vrstu drveta na osnovu komadića ugljenisanih ostataka. Kada je, naprimjer, o ovoj analizi riječ, tu je neprikosnovena jedna naučnica iz Australije, koja je trenutno u Italiji, i kada sakupimo dovoljno materijala sa Crvene Stijene, ja ću je pozvati da ga obradi, kaže profesor Vejlon i naglašava da je u pitanju pravi međunarodni projekat.
Ekspert iz Južne Afrike analizira oruđe: Otkrića iz Crvene Stijene pomoći će u rasvjetljavanju klime u paleolitu, u otkrivanju kako su te promjene uticale na uslove života neandertalca, da li su se zbog promijena kretali više ili manje, kakve su alatke koristili. Oruđe će analizirati stručnjak iz Južne Afrike, a koliko se iz ostataka oruđa može saznati govori i podatak da se na osnovu tragova krvi na oštrici može vidjeti koje vrste životinja su neandertalci lovili.
Arheolozi će i u ovoj kampanji raditi polako i strpljivo kako im nijedan važan detalj ne bi promakao, a planiraju da istraže oko pola metra sloja. Profesor Vejlon kaže da se u Crvenoj Stijeni jasno može vidjeti debeo sloj vulkanskog pepela, što govori o velikoj erupciji koja se dogodila u Italiji i koja je naučnicima poznata i datovana je do 39 hiljdada godina. Taj sloj se, objašnjava, može vidjeti na Kipru, Grčkoj, cijelom Mediteranu, i nalaze ga čak do Ukrajine. Neki naučnici u Italiji smatraju da je ta erupcija uticala na izumiranje neandertalca, ali naš sagovornik smatra da ta teza nije tačna. Ipak, priznaje da još uvijek nedovoljno znamo o neandertalcu, o tome na kom nivou su imali razvijen jezik, u kakvoj zajednici su živjeli i još mnogo toga.
Na pitanje da li se u okolini Nikšića mogu očekivati nova otkrića kada je u pitanju najranija prošlost, jer su istraživanja ovog ljeta dala izvjesne rezultate, profesor Vejlon kaže da je to za arheologiju izuzetno zanimljiv teren, ali da li je važan za srednji paleolit još uvijek ne znamo. „Tamo su otkriveni nalazi mladog paleolita, ali ne i srednjeg, iako on vjerovatno postoji, jer su se ljudi u dalekoj prošlosti neprestano kretali. Sasvim je logično da u blizini Crvene Stijene ima još lokaliteta, ali ljudi iz paleolita nisu živjeli samo u pećinama,već i na otvorenom. Pećine su dragocjene za arheologe jer je u njima najbolje sačuvan arheološki materijal i svako otkriće je dragocjeno. Vjerujem da ih u Crnoj Gori ima još, jer je ovo jedan izuzetno zanimljiv teren za arheologe, ali treba više istraživati, kaže Vejlon.
Zub neandertalca: Sagovornik Portala Analitika ističe da ga sva ta otkrića izuzetno zanimaju, ali skromno kaže da sa svojih deset prstiju jednostavno ne može stići da sve istraži. Prednost za sada kaže daje Crvenoj Stijeni i radiće je temeljito, kako bi se prikupilo što više podataka i kako ne bi ništa preskočili. Suština je kaže da se sve istraži i da prikupljene nalaze analiziraju kompetentni stručnjaci iz svijeta. Zub koji moguće potiče od neandertalca biće uskoro datiran, a Vejlon kaže da vjeruje da će naći još ljudskih ostataka.
Profesor sa Univerziteta Mičigen naglašava da je važno da se naši arheolozi specijalizuju i želi da svoje iskustvo prenese na njih. „Neću živjeti vječno i želim da svoje znanje prenesem na buduće generacije koje će nastaviti istraživanja. Važno je da oni upoznaju stručnjake sa kojima sarađujem i ostvare sa njima kontakte, a to su ljudi iz struke koje sam tokom duge karijere upoznavao širom svijeta“, kaže Vejlon. A na pitanje koliko je Crvena Stijena poznata i važna za arheološku nauku, odgovara anegdotom, koja će, kaže, to najljepše objasniti.
"U Americi je gostovao ugledni arheolog iz Engleske i tokom večere me pitao na čemu sada radim. Odgovorio sam da sam u Crnoj Gori kopao na Crvenoj Stijeni i da ću tamo raditi nekoliko narednih godina. Ti radiš Crvenu Stijenu, pa to je jako važan lokalitet, upitao me začuđeno arheolog iz Engleske. To vam govori da je to poznat lokalitet i ja mu se punih 9 godina vraćam", kaže profesor Vejlon i napominje da će se raditi sigurno i narednih pet godina.
Finansiranje projekta je obezbijeđeno i zajedno ga podržavaju Ministarstvo kulture Crne Gore i National science fondation iz Amerike. Istraživanja Crvene Stijene jedan su od segmenata projekta „Putevi kontinuiteta“, koji će se realizovati tokom narednih godina. Riječ je o važnim istraživanjima ne samo u pećini kod Nikšića, već i u Banjanima, na Svaču i drugim lokalitetima, koja će doprinijeti rasvjetljavanju prošlosti i pružiti arheološki materijal koji će biti osnova za formranje Arheološkog muzeja Crne Gore.
Profesor Vejlon kaže da je Ministarstvo kulture i pomoćnica ministra za oblast kulturne baštine Lidija Ljesar dala značajan doprinos realizaciji istraživanja na Crvenoj Stijeni. Dobro je što je bilo razumijevanja za važnost istraživanja, a mi ćemo se truditi da otkrijemo što više o najranijim počecima života. Sigurni smo da pećina kod Nikšića krije još mnogo toga zanimljivog za nauku“, kaže na kraju ugledni paleontolog.
S. KAPETANOVIĆ
