Državna vlada ističe "održive" karakteristike auto-puta, ali neki lokalni stanovnici i zaštitnici prirode ogorčeni su zbog uticaja na okolinu. Amazonija igra ključnu ulogu u apsorpciji ugljenka za svijet i očuvanju bioraznolikosti, a mnogi kažu da ovo krčenje šuma protivrječi samoj svrsi klimatskog samita.
Duž djelomično izgrađene ceste, bujne prašume uzdižu se s obje strane - podsjetnik na ono što je nekad bilo tamo. Trupci su naslagani visoko na raskrčenom zemljištu koje se proteže više od 13 kilometara kroz prašumu do Beléma.
Bageri i strojevi probijaju se kroz šumsko tlo, asfaltirajući močvarno područje kako bi napravili put koji će prolaziti kroz zaštićeno područje.
"Sve je uništeno"
Claudio Verequete živi oko 200 metara od mjesta gdje će biti put, navodi BBC. Nekad je zarađivao berući bobice acai s drveća koje je nekad zauzimalo taj prostor. "Sve je uništeno", rekao je, pokazujući na raskrčeno područje. "Naša berba je već posječena. Više nemamo taj prihod za uzdržavanje porodice".
Kaže da nije dobio nikakvu naknadu od države i trenutno se oslanja na ušteđevinu. Zabrinut je da će izgradnja ovog puta dovesti do daljeg krčenja šuma u budućnosti, sada kada je područje pristupačnije za kompanije.
"Naš strah je da će jednog dana neko doći ovdje i reći: 'Evo nešto novca. Treba nam ovo područje za izgradnju benzinske pumpe ili skladišta'. I onda ćemo morati otići. Rođeni smo i odrasli ovdje u zajednici. Kamo ćemo otići?"
Njegova zajednica neće biti povezana s putom. "Za nas koji živimo uz auto-put neće biti koristi. Biće koristi za kamione koji će prolaziti. Ako se neko razboli i treba ići u centar Beléma, nećemo je moći koristiti".
Fragmentirani ekosistem
Po pisanju BBC-ja, auto-put će razdvojiti dva područja zaštićene šume, a naučnici su zabrinuti da će to fragmentirati ekosistem i poremetiti kretanje divljih životinja.
Prof. Silvia Sardinha je veterinarka za divlje životinje i istraživačica na univerzitetskoj bolnici za životinje. Ona i njen tim rehabilituju divlje životinje s povredama, uglavnom uzrokovanim ljudima ili vozilima. Jednom izliječene, puštaju ih natrag u divljinu - što će, kaže ona, biti teže ako im je auto-put pred vratima.
"Od trenutka krčenja šuma postoji gubitak. Izgubićemo područje za puštanje ovih životinja natrag u divljinu, prirodno okruženje ovih vrsta. Kopnene životinje više neće moći prijeći na drugu stranu, smanjujući područja gdje mogu živjeti i razmnožavati se", rekla je.
COP u Amazoniji, a ne COP o Amazoniji
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva i ministarka ekologije Marina Silva kažu da će ovo biti istorijski samit jer je to "COP u Amazoniji, a ne COP o Amazoniji".
Predsjednik kaže da će sastanak pružiti priliku za fokusiranje na potrebe Amazonije, pokazati šumu svijetu i predstaviti što je savezna vlada učinila da je zaštiti. Ali prof. Sardinha kaže da dok će se ti razgovori odvijati "na vrlo visokom nivou, među poslovnim ljudima i vladinim zvaničnicima", dok oni koji žive u Amazoniji "nijesu saslušani".
Ideja o auto-putu više puta odbacivana
Državna vlada Pará isticala je ideju ovog auto-puta, poznatog kao Avenida Liberdade, još 2012. godine, ali je više puta odbacivana zbog zabrinutosti za okolinu.
Sada je niz infrastrukturnih projekata oživljen ili odobren kako bi se grad pripremio za COP samit.
"Održiva auto-put"
Adler Silveira, državni sekretar za infrastrukturu, naveo je ovaj auto-put kao jedan od 30 projekata koji se odvijaju u gradu kako bi ga "pripremili" i "modernizovali", tako da mogu "imati nasljeđe za stanovništvo i, što je još važnije, služiti ljudima za COP30 na najbolji mogući način".
U razgovoru za BBC, rekao je da je to "održiv auto-put" i "važna intervencija za mobilnost".
Dodao je da će imati prelaze za divlje životinje, biciklističke staze i solarnu rasvjetu. Grade se i novi hoteli, a luka se preuređuje kako bi kruzeri mogli pristati i smjestiti višak posjetilaca.
