Tele sa dvije glave iznenadilo je vlasnike krave, ali i samog veterinara Miloša, koji je, kako svjedoči, pozvan u pomoć, jer veterinarski tehničar nije mogao sam da oteli kravu. Miloš za naš portal objašnjava da tele nije moglo prirodnim putem da dođe na svijet pa je izveo carski rez. Poslije prvobitnog šoka zbog neuobičajene prinove, Miloš je ustanovio da tele ima ozbiljne genetske poremećaje.
“Tele je imalo dvije glave, dvije njuške, četiri oka i jedan par ušiju. Bilo je normalne veličine, ostatak tijela je bio potpuno funkcionalan, ali je rođeno sa sraslim vilicama. To je veliki poremećaj, jer tele nije imalo refleks za sisanje, pa tako ni mogućnost da uzme hranu”, kaže ovaj veterinar
On za portal Nova.rs objašnjava da su genetski poremećaji kod životinja vrlo rijetki i da se “mjere promilima”. Navodi da je ovo drugi slučaj koji je vidio u svojoj desetogodišnjoj praksi i da životinje sa ovakvim poremećajima imaju male šanse da prežive. Dodaje da je u ovom slučaju primjenio najhumanije rješenje i uspavao tele.
“Tele nije imalo nikakve šanse da preživi, vilice su bile potpuno srasle, tako da bi za dva tri dana uginulo od gladi u najvećim mukama. Uspavljivanje je bilo jedini izbor” kaže on.
U želucu krave pronašao rukavice i konopac
Prilikom operativnog zahvata, koji je izveo kako bi krava preživjela, Miloš je primjetio i neobičan položaj želuca, koji mu je probudio sumnju. Kada je želudac vraćao na mjesto, video je strana tijela u njemu, pa je operisao i taj dio. Navodi da je iz kravljeg želuca izvadio dvije rukavice i konopac.
“Krave su preživari i nije ništa čudno da progutaju razne stvari. Krava se osjećala dobro i očigledno da joj ova strana tijela nijesu mnogo smetala” objašnjava on. Miloš dodaje da je riječ o dobroj rasi mliječne krave, koja će se poslije operacije brzo oporaviti i da ovi hirurški zahvati neće ostaviti posljedice na njenu reproduktivnost.
Što izaziva genetske poremećaje kod životinja
Doktor veterine Miloš Trajković objašnjava da telesne anomalije kod životinja izazivaju genetski i paragenetski faktori. Kao i kod ljudi, genetski se nasljeđuju od biološkog materijala roditelja, dok paragenetske faktore izazivaju razna zračenja ili hemikalije kojima je životinja izložena. Napominje da se u veterinarskoj praksi za osjemenjavanje krava isključivo koristi genetski testirano sjeme, kako bi se izbjegle ovakve pojave.
On objašnjava da je i u slučaju dvoglavog teleta u opštini Knić, korišćen testirani biološki materijal, ali da postoji mogućnost da je krava nosila neki gen sklon malformacijama. Ne isključuje ni mogućnost mutacije gena koje nastaju u ranom embrionalnom stadijumu, koje kasnije dovode do mutacije ćelija. U praksi se mutacije, kako objašnjava, dešavaju “slučajno”, ali mogu da budu izazvane i nekim hemijskim agensima ili zračenjem.
