Kako pišu Vijesti, navodeći ocjene iz ovog materijala, Vining ukazuje da osuđujuće presude članovima i vođama kriminalnih organizacija, bez zadiranja u njihovu ekonomsku moć, nisu dovoljne za obračun sa kriminalom i korupcijom. “Njihov povremeni odlazak u zatvor, ne znači i kraj organizacije, jer im je glavni motiv finansijska korist za jačanje organizacije, ali i za ostvarivanje političkog i ekonomskog uticaja u društvu.”
Ostaje dilema, kako se navodi, o tome da li je Crna Gora trebalo da donese poseban zakon o proširenoj konfiskaciji, ili će odgovarajuće rezultate dati i umetanje odredbi u pojedine zakone. Crna Gora će, naime, od avgusta primjenjivati nove odredbe Zakona o krivičnom postupku, koji predviđa institute proširene konfiskacije i obrnuti teret dokazivanja, što znači da će osumnjičeni za neko djelo morati da dokazuje na koji je način stekao cjelokupnu imovinu.
Dosadašnja iskustva u kreiranju antikriminalne politike u Crnoj Gori, kako ocjenjuje Vining, pokazuju da samo oglašavanje učinioca krivim i, posebno, kazna, bazirana na neprimjereno blagoj kaznenoj politici, nisu ozbiljnije pomjerali strukturu kriminala, naročito organizovanog.
Odlazak na izdržavanje kazne, čak i kada je riječ o vođama kriminalne organizacije, nije, objašnjava ekspert EK, značilo i kraj organizacije, za šta razloge treba tražiti u nedirnutoj ekonomskoj moći kriminalne organizacije, podržane često koruptivnim vezama, kao žarištem i katalizatorom organizovanog kriminala.
Autor analize ocjenjuje da su, i pored popunjavanja, kadrovski kapaciteti specijalnog odjeljenja tužilaštva nedovoljni, na šta je, podsjeća Vining, ukazivala i bivši specijalni tužilac, Stojanka Radović.
