Sljedeće godine zemlje koje imaju više od polovine svjetskog stanovništva održaće izbore. Više od četiri milijarde ljudi živi u zemljama koje će otvoriti birališta, piše Andelman za CNN.
Andelman tvrdi kako su izbori širom svijeta u posljednje dvije godine dokazali da su se pojavili određeni obrasci. Na svim kontinentima birači olako odbacuju dugogodišnje liberalne filozofije i priklanjaju se obećanjima iz krajnosti – često iz populističke krajnje desnice. A izgledi za dramatične promene samo se povećavaju, prenio je Index.
Bangladeš, Pakistan, Indonezija, Južnoafrička Republika
Važna izborna godina započinje u Bangladešu u januaru. Već je došlo do antivladinih demonstracija koje je podstakla opoziciona Nacionalistička stranka Bangladeša (BNP), čiji su čelnici u zatvoru ili progonstvu. BNP je zaprijetio da će bojkotovati birališta ako premijer Šeik Hasina ne podnese ostavku i preda vlast tehničkoj vladi uoči izbora. Hasina će vjerovatno nastaviti da vladati „gvozdenom pesnicom“ kao i posljednjih 15 godina
U februaru dvije najmnogoljudnije muslimanske nacije – Pakistan i Indonezija – održavaju izbore u razmaku od nedjelju dana. Pakistan će održati prve opšte izbore otkako je popularni bivši premijer Imran Kan smenjen zbog optužbi za korupciju. On negira sve optužbe. Iako nije kandidat, Kan je i dalje pokretačka snaga svoje političke stranke.
Indonezija će ubrzo nakon toga održati najveće jednodnevne izbore u svijetu – s više od 200 miliona birača u zemlji i 1.75 miliona u dijaspori – iako birači vjerovatno neće spriječiti bogate biznismene i vojne elite da nastave da vladaju.
Južnoafrička Republika održaće možda najvažnije izbore u Africi, u svom problematičnom razdoblju nakon smrti Nelsona Mendele. Kad su Južnoafrikanci izašli na birališta na opštinskim izborima prije dve godine, Mendelina stranka Afrički nacionalni kongres (ANC) prvi put je osvojila manje od 50% glasova. Birače su odbili poremećaji i korupcija koji su previše obilježili 30-godišnji mandat ANC-a. Ako se taj trend nastavi na opštim izborima 2024. godine, to će biti odlučujući trenutak u političkoj istoriji Južnoafričke Republike.
Devet parlamentarnih izbora u Evropi
U Evropi će biti održano devet parlamentarnih izbora, a jedan od najvećih izazova za nastupajuće vlade biće kako da pronađu koalicione partnere s kojima će formirati većinu.
Pratite portugalske izbore u martu. Biće održani poslije istrage o korupciji koja je prisilila socijalističkog premijera na ostavku nakon osam godina na vlasti. Mogao bi se dogoditi zamah ekstremno desne stranke CHEGA! (Dosta!). Isto tako, desnica očekuje velike dobitke na austrijskim izborima sljedeće jeseni.
Do kraja januara 2025. godine biće održani opšti izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu, što znači da možemo očekivati povratak Laburističke stranke na vlast nakon 14 godina vladavine konzervativaca.
Meksiko
U Latinskoj Americi Meksiko je trebalo da dobije prvu predsjednicu, jer su dvije žene na čelu vodećih stranaka na izborima u junu, na kojima će glavne teme biti droga, kriminal i migracije u SAD. Inače, nepredvidivi i nacionalistički vođa Venecuele Nikolas Maduro tražiće novi mandat dok istovremeno prijeti susjednoj Gvajani zbog prava na eksploataciju nafte.
Ali u centru pažnje biće sljedećih pet posebno dramatičnih izbornih događaja.
Tajvan 13. januara: Novi predsjednik u centru napetosti SAD i Kine
Ulozi su posebno visoki u ovo vrijeme pojačane napetosti između Pekinga i Tajvana, jer Sjedinjene Američke Države nastavljaju da obećavaju opstanak tajvanske demokratije.
Među tri predsjednička kandidata tesni favorit i predstavnik vladajuće Demokratske progresivne stranke (DPP) Lai Ćing-Te je anatema za Kinu zbog svojih obećanja da će nastaviti odlučnu odbranu suvereniteta, koju je postavio sadašnji predsjednik Cai ing-Ven. Na drugom je mjestu Hou Ju-Ih iz opozicionog Kuomintanga (KMT), koji želi da započne pregovore s Pekingom. Na trećoj poziciji je Ko Ven-je iz Tajvanske narodne stranke (TPP), bivši gradonačelnik Taipeija, koji nudi srednji put, ali pobornik je bliskih veza s Kinom.
Rusija 17. marta: Putin malo toga prepušta slučaju
Malo je sumnje da će predsjednik Vladimir Putin dopustiti iznenađenja u svojim nastojanjima da doživotno ostane na dužnosti. Do kraja novog mandata bilo bi mu 78 godina, pa bi tako nadmašio sovjetskog vođu Josefa Staljina kao vladar s najdužom vladavinom još od Katarine Velike.
Putin malo toga prepušta slučajnosti. Čini se da zasad ima samo jednog službeno sankcionisanog protivnika – Alekseja Nečajeva, biznismena iz sektora kozmetike, koji je slučajno član Putinove političke koalicije.
Moglo bi biti i haosa, kao što je bilo širom Rusije na predsjedničkim izborima 2018. godine, iako su stotine hiljada potencijalno antiputinovskih glasova napustile zemlju tokom invazije na Ukrajinu.
Indija u martu i aprilu
Pretvaranje Indije iz žive demokratije u hinduističku nacionalističku državu koja se približava teokratiji glavno je pitanje na ovim izborima, za koje se očekuje da će se održati tokom nekoliko nedjelja u aprilu i martu.
Premijer Narendra Modi posvetio je svoj prvi mandat učvršćivanju nepokolebljivog hinduističkog nacionalizma. U drugom planu našlo se otprilike 200 miliona muslimana i 28 miliona hrišćana. Postoje strahovi da bi očekivana pobjeda Modiju omogućila da dovrši ono što vidi kao centralni element svoje misije.
U januaru će Modi otvoriti hinduistički hram, koji je podignut na ruševinama stare džamije – simbolična potvrda dominacije Modija i indijskih hinduista.
Kako će se Sjedinjene Američke Države nositi s takvim pojedincima – ključnim u svijetu u razvoju i istovremeno važnim trgovinskim partnerom, protivteži Pakistanu, koji naginje prema Rusiji i Kini, i strateškom bedemu protiv kineske ekspanzije na Tihom okeanu?
Evropski parlament od 6. do 9. juna: Velik pomak udesno?
Jun će biti presudan trenutak za budućnost Evrope, jer se održavaju prvi izbori za Evropski parlament nakon povlačenja Velike Britanije. Ovi izbori mogli bi izazvati ogroman nered.
Temelji potencijalno ogromnog desničarskog zamaha već su godinama u nastajanju, a tokom 2023. postali su jasno vidljivi. Desničarski evropski konzervativci i reformisti (ECR) mogli bi čak postati treća najveća grupacija u novom Evropskom parlamentu.
Takav blok desničara i euroskeptika mogao bi da baci klin u točkove mnoštva umjerenih programa EU i dovesti do jačanja desnice u vodećim silama poput Njemačke i Francuske.
U pitanju su nastavak pomoći Ukrajini, sankcije protiv Rusije (na što su veto već stavile Mađarska i Slovačka), suzbijanje imigracije, ublažavanje klimatskih ograničenja, vladavina prava u EU i pomak u tome kako se Evropa odnosi prema Kini.
SAD 5. novembra: Faktor Tramp
Čak i ako Donald Tramp ne bude izabran za predsjednika, glasanje i kampanja za izbore 5. novembra mogli bi da unište tkanje demokratije u SAD. A ako bude izabran, to bi moglo imati posljedice na velike djelove svijeta. Kako bi NATO izgledao u slučaju pobjede Trampa? Zamislite utjehu onima koji bi u potpunosti demontirali savez.
A tu su i svi diktatori i potencijalni diktatori kojima je Tramp uputio tople riječi. Tokom kampanje u Nju Hempširu u subotu Tramp je citirao Putina kad je nazvao američkog predsjednika Bajdena „prijetnjom demokratiji”. Na istom je događaju pohvalio sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una i nacionalističkog premijera Viktora Orbana u Mađarskoj.
Kako bi se ove riječi mogle pretočiti u akciju u slučaju Trampove izborne pobjede? Uostalom, već se obavezao da će posjetiti argentinskog radikalno-desnog predsjednika, koji je predložio da se pezo zamijeni američkim dolarom.
Situaciju u kojoj će se svijet naći za godinu dana odrediće milijarde birača glasanjem ili izbjegavanjem glasačkih kutija s različitim nivoima slobode i transparentnosti – i političari koji će pokazati u kojoj mjeri poštuju izbore vlastitih građana.
