Obrazložio je da je za imenovanje entitetske vlade bila dovoljna saglasnost predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare (HDZ BiH) i jednog od potpredsjednika, u ovom slučaju Igora Stojanovića (SDP).
„Premijer, potpredsjednici i ministri Vlade Federacije koje je predsjednica Federacije BiH predložila u predlogu odluke koji je potpisala 30. marta 2023. godine, a koji je usaglasio jedan od potpredsjednika 3. aprila 2023. godine i izmijenjene 27. aprila 2024. godine, ovim se smatraju imenovanim u skladu s Članom IV.B.5. Stav jedan Ustava Federacije“, navedeno je u Šmitovoj odluci.
Saglasnost za formiranje Vlade Federacije BiH nije dao drugi potpredsjednik Refik Lendo iz Stranke demokratske akcije (SDA).
U Šmitovoj odluci navedeno je da se Vlada Federacije BiH bira tako što će njeno imenovanje biti potvrđeno većinom glasova Predstavničkog doma FBiH.
„Predsjedavajući Predstavničkog doma FBiH sazvaće hitnu sjednicu, koja će se održati najkasnije do 28. aprila. Jedina tačka dnevnog reda ove sjednice biće potvrđivanje imenovane Vlade“, navedeno je u odluci.
Visoki predstavnik u BiH je naveo da će parlament Federacije BiH „dati sve od sebe“ da pokrene proces izmjene entitetskog Ustava u skladu s njegovom odlukom, da bi se spriječile buduće blokade formiranja Vlade Federacije BiH.
Navedeno je da odluka stupa na snagu odmah pošto bude objavljena na internet stranici OHR-a i u Službenim novinama FBiH.
Najavljujući odluku, Šmit je popodne saopštio da je to odlučio jer Ustav Federacije BiH „ne daje odgovor na situaciju u kojoj se našla FBiH“ i ukazao da će „ovaj sistemski mehanizam stupiti na snagu samo ako stranke u roku od godinu u parlamentu Federacije BiH ne postignu dogovor o promjeni Ustava Federacije BiH“.
Šmit je novu odluku donio s ciljem da ona, kako je istakao, „bude najbolja za sve građane BiH“, dodavši da njegova odluka ne ide u prilog ili protiv bilo kojeg naroda ili političke stranke.
„Svi konstitutivni narodni i njihova prava u BiH moraju se poštovati… Prihvatanje i poštovanje volje birača, bez obzira na stavove stranaka, bilo da su ili u opoziciji“, kazao je visoki predstavnik u obraćanju javnosti.
Najavljujći popodne odluku o Vladi FBIH, kazao je da je doneo odluku i o izmjenama Krivičnog zakona da bi se ojačao integritet izbornog procesa, odnosno smanjile izborne manipulacije.
Prema njegovim riječima to je uvođenje krivičnog djela „podmićivanje na izborima“, čime će se, kako je kazao, omogućiti sankcionisanje podmićivanja izabranih zvaničnika i preduprijediti „sistemska politička korupcija“.
