Malo je dokaza da pojava vještačke inteligencije zasad ima značajan uticaj na radna mjesta, ali to može biti zato što je revolucija u ranoj fazi, naveli su iz OECD-a.
Poslovi s najvećim rizikom od automatizacije čine u prosjeku 27 posto radne snage u zemljama OECD-a, a najviše su izložene istočnoevropske zemlje, objavila je organizacija sa sjedištem u Parizu u svojim Izgledima zapošljavanja za 2023.
Poslovi s najvećim rizikom definirani su kao oni koji koriste više od 25 od 100 vještina i sposobnosti za koje stručnjaci za vještačku inteligenciju smatraju da se mogu lako automatizovati.
Troje od pet radnika strahuje da bi mogli izgubiti posao zbog vještačke inteligencije u sljedećih 10 godina, utvrdio je OECD u prošlogodišnjem istraživanju. Istraživanje je obuhvatilo 5.300 radnika u 2.000 kompanija koje obuhvaćaju proizvodnju i finansije u sedam zemalja OECD-a.
Istraživanje je provedeno prije eksplozivne pojave generativne vještačke inteligencije poput ChatGPT-a.
Uprkos tjeskobi zbog pojave vještačke inteligencije, dvije trećine radnika koji već rade s njom reklo je da je automatizacija njihov posao učinila manje opasnim ili zamornim.
"Kako će vještačka inteligencija uticati radnike na radnom mjestu i hoće li dobrobiti nadmašiti rizike, zavisiće o mjerama koje ćemo poduzeti", rekao je generalni sekretar OECD-a Matijas Korman na konferenciji za novinare.
"Vlade moraju pomoći radnicima da se pripreme za promjene i iskoriste prilike koje će AI donijeti", nastavio je.
Minimalne plate i kolektivno pregovaranje mogli bi pomoći u ublažavanju pritiska koji bi vještačka inteligencija mogla izvršiti na plaće, dok vlade i regulatori moraju osigurati da prava radnika nisu ugrožena, rekao je OECD.
