On je pojasnio da je vještačka inteligencija samo jedan novi nivo obrade podataka.
“To znači da više namamo jasne determinističke modele, kojima možemo da opišemo ponašanje jednoga sistema, već kažemo da nam je potreban drugačiji pristup, drugačiji način razmišljanja računara, kako bi obradili kompleksne analize”, rekao je Stojanović.
Kada je u pitanju vještačka inteligencija, postoji, kako je objasnio, nekoliko elemenata procesa koji su jako slični ljudima.
“Kao prvo, vi dobijete određeni set podataka i učite sistem, šta je tu važno, šta je bitno i na osnovu tih informacija pravite modele, koji daju rezultate. Sistem je dobar u onoj mjeri koliko ste ga vi dobro naučili, što je jako slično ljudima. Sama ta oblast je toliko velika da nikada nećete znati sve. I onda je bitnije kako da napravimo ključne elemente znanja od toliko velikog broja informacija, koji će nam dati nivo sigurnosti da je taj rezultat relativno dobar”, kazao je Stojanović.
Istakao je da se vještačka inteligencija može primjenjivati u svakoj oblasti i jedan dio problema računari već rade bolje od ljudi, ali postoji ogromna oblast gdje računari nisu dovoljno jaki i dobri da mogu da imaju nivo odlučivanja ili nivo performansi čovjeka.
“Mane vještačke inteligencije su jako slične manama ljudi. Sistem radi kako ga mi naučimo, a najveći broj grešaka je što mi stavljamo data setove, koji nisu dovoljno široki i onda dobijate pristrasnost rezultata, što može da bude veoma opasno kada su neki ozbiljni sistemi upravljanja u pitanju”, kazao je Stojanović.
Poručio je da će vještačka inteligencija sigurno zamijeniti ljude u onim repetitivnim poslovima, ali će i osloboditi ljude od svakodnevnih poslova u kojima ne mogu da iskažu svoje pune kapacitete.
Startup kompanija Uhura Solutions je, kako je rekao Stojanović, relativno brzo pošla na svjetsko tržište i dominantno prodaje na tom tržištu, ne toliko u Crnoj Gori.
“U svijetu su mnogo veće potrebe za tom tehnologijom. Fokusiramo se na finansijski segment. Jedna banka u Londonu je mnogo veća nego bilo koja banka u Crnoj Gori. To znači da ima mnogo više procesa. Njima treba automatizacija i samim tim je primjena sistema vještačke inteligencije mnogo vrednija”, objasnio je Stojanović.
Istakao je da industrija ima veliku ulogu, da Crna Gora ima sjajne talente, da se dešavaju promjene, ali da one moraju biti vezane za tržište rada.
“Ako imate opciju da ljudima date da rade u oblasti mašinskog učenja, dobićete mlade koji se interesuju za mašinsko učenje. U svijetu, a i kod nas programiranje je jako dobro plaćen posao. Ali ono što više volim su izazovi koje imate u mašinskom učenju. Ako ste neko ko ima osjećaj za algoritme, programiranje, matematiku, to je nešto što će vama konstantno u svakom projektu stavljati nove izazove”, objasnio je Stojanović.
Zaključio je da je najvažnije promijeniti način razmišljanja, da naše ideje ne budu samo male, lokalne, već “da se oslobodimo i razmišljamo koji je to problem koji bih ja sa mojim timom mogao riješiti na globalnom nivou”.
“Takođe, morate imati mrežu koja može da vas podrži. To je mreža investitora, mreža mentora. Mi smo na samom početku i nema mnogo resursa koje možemo da iskoristimo. Još jedna važna stvar je da moramo da izađemo iz Crne Gore i sa Balkana. Morate da putujete, da idete na konferencije u inostranstvo, da slušate šta se dešava. Kao u svemu u živou, morate da se pokrenete”, rekao je Stojanović.
On, kako je kazao, vjeruje u dobre primjere iz prakse.
“Ne vjerujem u velike, glomazne programe edukacije. Vjerujem u male fokusirane programe. I onda mi sami treba da odlučimo da se odvažimo da rizikujemo”, poruka je Stojanovića.
