Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet mr Aleksandar Damjanović rekao je u razgovoru za Portal Analitika da su predstavnici Vlade Crne Gore donedavno bili protivnici ideje o povećanju stope PDV-a. Damjanović napominje da ne zna razloge zbog čega su ministri u Vladi Igora Lukšića sada promijenili vlastito mišljenje.
- Na sjednici Odbora za ekonomiju finansije i budžet - gdje se raspravljalo o poreskim zakonima, održanoj prije posjete MMF-a - pitao sam direktno predstavnike Vlade da li namjeravaju da povećaju stopu PDV-a i dobio odrečan odgovor. Da li se sada nešto mijenja? Na njima je da odgovore, ali je jedno sigurno: povećanje stope PDV-a za 2 ili 3 odsto mora biti krajnja mjera, jer osim što to može ugroziti likvidnost privrede znači da Vlada svoju nemoć da naplati poreze od moćnih, želi da prevali na sve građane i da svi solidarno plaćamo novi uvećani porez umjesto privilegovanih pojedinaca, rekao je Damjanović.
Šef poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije smatra da se državna kasa može napuniti smanjenjem budžetske potrošnje i javnih nabavki.
- Ogromne rezerve za punjenje budžeta se kriju u naplati poreza i na imovinu, dobit i kroz povećanje prihoda od koncesionih i ostalih naknada. Pretpostavke za to su u postojanju političke volje i hrabrosti da se suštinski udari na sivu ekonomiju koja je visoka u Crnoj Gori i da se privilegovani pojedinci i kompanije natjeraju da ovoj državi plate porez i vrate ono što joj duguju, objasnio je Damjanović.
ANALITIKA: Da li Crna Gora treba da uđe u aranžman sa MMF-om i prihvati uslove te institucije?
DAMJANOVIĆ: Aranžman sa MMF-om, u smislu finansijske podrške, jeste moguća opcija; ima smisla jedino ukoliko bi Vlada, odnosno Ministarstvo finansija, odlučilo da sprovede korjenite ekonomske, odnosno fiskalne promjene. U suprotnom, sve bi svelo na dalje povećanje javnog duga usljed povlačenja kreditnih tranši od MMF-a, brzo trošenje i tih sredstava za pokrivanje raznih deficita od kojih pati naša ekonomija. S druge strane, potreban je široki dijalog oko preporuka MMF-a koje bi u slučaju ulaska u aranžman postali uslovi koje treba brzo i u potpunosti ispuniti. Dobrih alternativa na strani zaduživanja nema, jer su procjene da bi još jedna emisija obveznica - sada već po stopama od čak 10 odsto - dovela naš javni dug, a naročito sposobnost servisiranja tog duga u „crvenu“ zonu, sa prijetnjom - potpunog kolapsa sistema!
ANALITIKA: Prijeti li, zaista, Crnoj Gori slom javnih finansija?
DAMJANOVIĆ: Vidite, u situaciji kada je budžetski deficit za 2011. godinu dostigao rekordnih 6,3 odsto - a neki kažu da je još veći, što je tri puta više od prvobitnih procjena - jasno je da bi novo zaduživanje na međunarodnom finansijskom tržištu pod nepovoljnim uslovima slomilo crnogorske javne finansije. Takođe, budžetska tražnja likvidnih sredstava na domaćem tržištu dodatno pojačava nelikvidnost privrede i diktira loše kreditne uslove unutar našeg finansijskog sistema.
ANALITIKA: Šta je onda rješenje za ovako tešku ekonomsku situaciju javnih finansija?
DAMJANOVIĆ: Alternative treba tražiti unutar Crne Gore, kroz dalje smanjenje diskrecione budžetske potrošnje u dijelu ugovorenih usluga, svodeći javne nabavke na razumnu mjeru, dok se na prihodnoj strani budžeta i dalje nalaze ogromne rezeve za naplatu poreza i na imovinu, i na dobit, i kroz povećanje prihoda od koncesionih i ostalih naknada i sl. Pretpostavke za to su u postojanju političke volje i hrabrosti da se suštinski udari na sivu ekonomiju koja je visoka u Crnoj Gori i da se privilegovani pojedinci i kompanije natjeraju da ovoj državi plate porez i vrate ono što joj duguju.
ANALITIKA: U tom smislu - smatrate li da je vrijeme da se poveća PDV?
DAMJANOVIĆ: Povećanje PDV-a treba da bude krajnja mjera. Na sjednici Odbora za ekonomiju finansije i budžet - gdje se raspravljalo o poreskim zakonima, održanoj prije posjete MMF-a - pitao sam direktno predstavnike Vlade da li namjeravaju da povećaju stopu PDV-a i dobio odrečan odgovor. Da li se sada nešto mijenja? Na njima je da odgovore, ali je jedno sigurno: povećanje stope PDV-a za 2 ili 3 odsto mora biti krajnja mjera, jer osim što to može ugroziti likvidnost privrede, znači da Vlada svoju nemoć da naplati poreze od moćnih želi da prevali na sve građane i da svi solidarno plaćamo novi uvećani porez umjesto privilegovanih pojedinaca.
To je viđena priča „momišićke“ ekonomske škole koju je Vlada pretvorila u praksu individualizacije dobitaka tranzicije, a kolektivizacije gubitaka i svaka sličnost i sa KAP-om i Željezarom je namjerna.
ANALITIKA: Pod kojim uslovima je spremna SNP da podrži Vladine mjere štednje?
DAMJANOVIĆ: Kada Vlada dokaže i pokaže da je spremna da naplati bar dio od 300 miliona poreskog duga; da naplati realnu dobit kompanija - prije svega iz telekomunikacionog, energetskog, turističko-ugostiteljskog i trgovinskog sektora; da naplati realan iznos koncesija za sječu šuma, korišćenje prirodnih bogatstava; kada Vlada proširi poreski obuhvat i oporezuje nedodirljive profesije, kada neselektivno oporezuje ogromnu imovinu u stanovima, zemljištu, objektima koje posjeduju moćnici po Crnoj Gori i tako prikupi desetine i stotine miliona eura, onda smo, bar mi u SNP-u, spremni da razgovaramo o nekim drugim manje popularnim mjerama. Ako se nema hrabrosti neka se to kaže i neka se taj posao prepusti onima koji se ne boje da državi obezbijede ono što joj realno pripada.
ANALITIKA: Pominjete da za dodatne prihode ima prostora i u boljem oporezivanju igara na sreću i pomorske privrede?
DAMJANOVIĆ: Tako je. Ilustracije radi, činjenica koju su mediji prećutali, a koju je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet saopštio u raspravi oko Prijedloga zakona o igrama na sreću direktor Uprave, da država nakon ovoliko godina i dalje ne zna koji je realan obim klađenja u kazinima i kladionicama i da ove firme same procjenjuju koliko će da plate državi govori sve. Čak su i zastupnici kompanija koje se bave priređivanjem igara na sreću na sjednici ukazali da se zbog toga gube milioni i da bi, da je odgovorne Vlade, oni trebali biti ne 5 do 6 miliona eura godišnje već višestruko veći.
Napravimo paralelu sa nalazom DRI oko J.P.“ Morsko dobro“ kome vlasnici trajekta Kamenari-Lepetani plaćaju naknadu takođe na sličan način, a slično je i sa naplatom svih ostalih koncesija i naknada, uzmimo u obzir ogromne akcizne prihode koji su izgubljeni i gube se zbog neadekvatne akcizne politike, eto državi u periodu od svega četiri godine toliki dodatni prihod da nam ne trebaju nova zaduženja i aranžmani. To međutim znači i pravednu raspodjelu u Crnoj Gori protiv koje će se moćnici boriti svim sredstvima, a ova Vlada ih u tome neće i ne može spriječiti.
ANALITIKA: Kakav je stav SNP-a povodom mogućem smanjenja plata i penzija?
DAMJANOVIĆ: Smatramo da bi se moglo razgovarati oko smanjivanja plata i penzija tek tada kada se pokaže da nije dovoljno ono što se može uraditi i u smislu smanjivanja budžetske diskrecione potrošnje i bolje naplate poreza, daljih reformi i ispunjavanja obaveza države u borbi protiv korupcije i privrednog kriminala, poštovanja ugovornih obaveza, brzih sudskih procedura naplate od dužnika, svođenja sive ekonomije na minimum i sl.
Mi u SNP-u smatramo da bi ove i druge mjere o kojima smo spremni da vodimo dijalog sa Vladom, bile sasvim dovoljne da se sa dnevnog reda skine priča o smanjenju plata i penzija koje su inače nedovoljne za pristojan život. Čak je i poslovično oprezni MMF priču o smanjenju plata i penzija ostavio kao mogućnost tek ako druge mjere ne urode plodom.
ANALITIKA: Znači li to da bi u slučaju smanjivanja plata ceh platili građani Crne Gore?
DAMJANOVIĆ: Upravo tako. Ako bi Vlada krenula da smanjuje plate i penzije, o čemu je stidljivo govorio ministar finansija, to bi opet značilo kolektivnu odgovornost svih građana zbog nemoći Vlade, a o tome je bar što se tiče SNP-a stav poznat. Građani Crne Gore su dosta puta bili ti na čija su leđa prevaljivane loše ekonomske politike i pogrešne procjene filovane privatnim aranžmanima sa državnom imovinom i nikada više građani ne smiju plaćati ceh tuđe nesposobnosti, gramzivosti i bezobrazluka.
Ko god to pokuša od građana treba da dobije jasan odgovor, prije svega na izborima koji moraju donijeti političke promjene kao uslov da se, između ostalog, zaustavi dalje ekonomsko posrtanje Crne Gore i obezbijede suštinski uslovi za njen napredak.
Predrag ZEČEVIĆ
