– Ko god misli da je nakon parlamentarnih izbora dobio legitimaciju da ruši ono što je do sada izgrađeno, živi u ozbiljnoj zabludi da će mu to biti i dopušteno – poručio je Živković.
Istakao je da je Crna Gora pred ozbiljnim izazovom koji je možda jedan od najvećih od referenduma 2006. godine, te da energija suverenističkog bloka mora biti ujedinjena kako bi se pružio precizan odgovor svim protivnicima savremene Crne Gore. Živković je ocijenio da je Vlada ,,nesposobna i sa lošim namjerama“, te da joj je mandat ,,očigledno na isteku“.
Zbog čega ste se opredijelili da napustite skupštinska zasijedanja i sjednice odbora, za nešto zbog čega ste oštro kritikovali dio prethodne opozicije?
Odluka da ne prisustvujemo sjednici plenarnih zasijedanja i radnih tijela donesena je iz više razloga. Prije svega od konstituisanja vlasti došlo je do urušavanja pravnog poretka i ustavnog sistema Crne Gore. Umjesto da se unapređuje rad institucija, na djelu imamo pokaznu vježbu kako urušiti ono što je stvarano od obnove nezavisnosti. Ekonomija je pred kolapsom, dok Vlada i vladajuća većina preturaju po fiokama tražeći neku novu vijest za objavu i senzacionalizam, vrijeme protiče, broj nezaposlenih se povećava, budžet još nije usvojen nakon skoro šest mjeseci od početka godine, zaustavljene su investicije na sjeveru i jugu zemlje, strani investitori se čine nepoželjnim. Dovodi se u pitanje redovnost isplata zarada, penzija i socijalnih davanja. Usvajanjem zakona koji su u suprotnosti sa evropskim standardima, što je i potvrđeno u rezoluciji Evropskog parlamenta, sigurno će uticati na dalji tok pregovora sa EU.
Dok vlast gazi demokratske principe bez želje za dijalogom sa opozicijom, odlučili smo da zbog alarmantnog stanja u više oblasti ne prisustvujemo sjednicama Skupštine i radnih tijela kao upozorenje da se na takvo ponašanje ne može odgovoriti konstruktivnim dijalogom, jer je očigledno da vladajuća većina to ne želi. Za razliku od onih koji su danas dio vlasti, mi smo opoziciju više puta pozivali na dogovor uz želju da dođemo do rješenja konsenzusom. Za razliku od njih, nijesmo djelovali suprotno onome što je građanski karakter društva uz potrebu da uvijek štitimo vrijednosti multinacionalnosti i izgrađujemo institucije koje jedino mogu odgovoriti svim izazovima. Zbog takvog bahatog ponašanja, promjena političkog djelovanja je bila neminovna.
Saopštili ste da nećete „skrštenih ruku gledati nesposobnost vladajuće većine“, te da ćete o daljim koracima blagovremeno obavijestiti javnost. Možete li nam otkriti šta planirate?
Najavili smo da ćemo uraditi sve što je potrebno kako bismo spriječili novu vlast da uruši ono što predstavlja temelje savremene Crne Gore. Obaveza državotvorne partije koja danas u parlamentu ima 29 poslanika sa ostatkom opozicije koja broji ukupno 40 mandata jeste da spriječi uništavanje građanskog karaktera društva, antifašističke vrijednosti i evropsku budućnost kao osnovne stubove na kojima počiva naše društvo. Ko god misli da je nakon parlamentarnih izbora dobio legitimaciju da ruši ono što je do sada izgrađeno, živi u ozbiljnoj zabludi da će mu to biti i dopušteno. Zato ih ostavljamo neka se zamisle pred činjenicom da smo sve procese vezane za ključne strateške pozicije doveli do kraja, tako ćemo i njih ispratiti sa pozicija vlasti, a oni to dobro znaju. Zbog toga bi bilo politički naivno otkrivati sve strategije koje čekaju aktivaciju u odnosu na sve što vladajuća većina radi a zaslužuje crveni karton.
Ostatak opozicije ne bojkotuje parlament, uključujući i LP koja je dio vašeg kluba. Kako to komentarišete, s obzirom na to da ste se svi zalagali za jedinstven odgovor na sve što se dešava u Crnoj Gori? Jeste li razgovarali sa kolegama iz opozicije o eventualnim zajedničkim potezima?
Intenzivno komuniciramo sa kolegama iz opozicije. Naravno, pravo svakog političkog subjekta je da sam za sebe procjenjuje koji potez je najadekvatniji postojećoj situaciji. Mislimo da je ovo najadekvatniji odgovor na besprizorno i bahato ponašanje vlasti. U odsustvu demokratskog refleksa na ponudu za dijalogom kroz namjeru da se Crna Gora skrene sa evropskog kolosijeka, obavezuju nas na promjenu odnosa. Ako neko konstruktivnost vidi kroz okno prihvatanja onoga što se dešava svih prethodnih mjeseci, onda živi u zoni sumraka i nema predstavu o funkcionisanju demokratije.
Hoće li DPS doći na glasanje o smjeni ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića?
Ovo pitanje je izazvalo posebnu pažnju javnosti jer u vladajućoj većini ne postoji saglasnost o smjeni ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića. Ne mislim da ova tema zaslužuje takav publicitet. Premijer je zatražio od parlamenta razrješenje ministra koga je sam izabrao zbog više razloga. Dvije najveće koalicije u parlamentu najavile su da neće glasati za njegovu smjenu. Jedni jer se slažu sa stavovima i djelovanjem ministra Leposavića, dok drugi ne žele da smjenjuju ministra sa DPS-om, iako se ne slažu sa njegovim stavovima. Izgleda da se stvari postavljaju tako da bi valjda DPS trebalo da baci pojas za spasavanje rejtinga dijelu vladajuće većine, pa bi bilo logično da glasamo za smjenu ministra koji ne želi da ispoštuje premijera. Sada nam je valjda jasno koliko je premijer u stanju da vodi procese u Crnoj Gori kada onaj koga je birao ne želi da pođe sam već čeka stav parlamenta. Zbog toga niko od predstavnika većine ne može izbjeći odgovornost za poteze koje će povući. Jedni će potvrditi dobro poznat stav o negiranju genocida u Srebrenici, a drugi će odbijanjem da glasaju za razrješenje pokušati još jednom da sačuvaju rejting priklanjajući se politici Demokratskog fronta. Pitanje je samo koliko će ko političke štete pretrpjeti.
Iz Vlade DPS-u prigovaraju da bojkotujete parlament kako Leposavić ne bi bio smijenjen. Čak i to da nedolaskom na glasanje podržavate negiranje genocida u Srebrenici. Kako to komentarišete?
Klasična zamjena teza i gruba manipulacija, po ustaljenom formatu, kada nemamo argumente, optužimo DPS. Postaje komično posmatrati te nemušte izgovore u nemoći da preuzmu odgovornost za svoje postupke. Jasno smo više puta saopštili naš stav u odnosu na genocid u Srebrenici i tu nema prostora za bilo kakvu kalkulaciju, niti je potrebno dodatno tumačenje. Niti smo uticali da se ova vlada formira, niti smo glasali da se izabere. Neka se sada sami pogledaju i odluče šta će uraditi. A isto tako se nadam da će međunarodna zajednica prepoznati ko je na poziciji evropskih vrijednosti, a ko donosi odluke u skladu sa partijskim interesima.
Može li se prevazići kriza u Vladi nakon glasanja o Leposaviću, kakav scenario očekujete?
Ova vlada je nesposobna, sa lošim namjerama i njen mandat je očigledno pred istekom. Još uvijek je DPS jedini faktor koji ih drži na okupu. Vrlo brzo će se ispostaviti račun, ali ovaj put od nezadovoljnih građana koji će ih upitati šta je sa svim obećanima iz predizborne kampanje, nakon čega će poći na zasluženo hlađenje upaljenih mozgova.
Kako biste ocijenili dosadašnji rad premijera Zdravka Krivokapića i njegovog kabineta?
Ovoj vladi je indeks vraćen na prvom pitanju bez prava na popravni rok. Ponašanjem, odnosom i nedvosmislenom namjerom da uruše modernu i evropsku Crnu Goru, sebe su diskvalifikovali iz zone ozbiljnog političkog promišljanja a kamoli bilo kakvog ocjenjivanja. Premijeru koji je u vremenskoj mašini između galaksija i svjetova i kadrovima koji sami sebe demantuju u nekoliko sati ili dana i svako malo unište neko službeno vozilo treba obezbijediti donaciju alkotestova kako bi se znalo kad nešto govore i sebe demantuju da li to govore pri čistoj svijesti. Založiću se da ova donacija dobije svoj epilog.
Predsjednik Crne Gore vratio je Zakon o državnom tužilaštvu na ponovno odlučivanje, ali je iz vladajuće većine najavljeno da će ga ponovo izglasati. Prethodno je odbijen vaš zahtjev da se glasanje odgodi 20 dana i u međuvremenu pokuša postići dogovor o izboru čelnih ljudi pravosuđa. Šta sad, kakvo stanje u tužilaštvu i pravosuđu da očekujemo? Hoće li biti zastoja na evropskom putu zbog ovakvih poteza?
Nema nikakve dileme da je ovim zakonskim rješenjem povrijeđena ustavna podjela vlasti, da je namjera političko postavljenje v. d. VDT i stavljanje pod političku kontrolu samostalnog i jedinstvenog organa kao što je tužilaštvo. Ucjena DF je uspjela, negativno mišljenje VK koje nije implementirano daje dovoljno povoda da se put Crne Gore ka EU stavi pod znak pitanja. Uostalom, ove tvrdnje potkrepljuje i rezolucija koju je usvojio EP kao i zabrinutost koja dolazi od visokih zvaničnika EU. Vladajuća većina je imala korektnu ponudu, da ne povlače zakon iz procedure a da za tih 20 dana koliko bude trajalo zasIjedanje, pokušamo da dođemo do rješenja za imenovanje čelnih ljudi u pravosuđu. Takav odnos smo protumačili onako kako i treba, pružena ruka je odbijena i sada neka svako nosi svoj dio odgovornosti za ono što dolazi.
DF je najavio da će tražiti izjašnjenje Ustavnog suda i opoziv predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića zbog njegovih izjava da neće podržati bilo kojeg diplomatu koji je ikada govorio ili radio protiv Crne Gore. Kako to komentarišete?
Ne iznenađuje potez DF. Oni su sve svoje kapacitete podredili borbi protiv države koja ih je podigla ispod svog neba. Sigurno da nije lako živjeti u tjeskobi mržnje prema državi u kojoj ste vlast. Pa pošto su dobili istorijsku šansu koja im se više neće pružiti, koriste svaku priliku ne bi li kako nanijeli štetu nacionalnim interesima. Njihovo je pravo da traže izjašnjenje Ustavnog suda, samo neka ne previde činjenicu sa kojom razlikom je Đukanović u prvom krugu pobijedio njihovog kandidata Bojanića, pošto su unaprijed znali da će tu izbornu trku izgubiti i isturili kandidata koji je danas ministar u ekspertskoj Vladi Zdravka Krivokapića. I naravno, od mnoštva izbornih poraza iz prethodnog perioda ostala je ošamućenost da se preduzimaju ovakve i slične sterilne akcije za koje je epilog unaprijed poznat. Ništa ni manje ni više se ne očekuje od samodestruktivnog DF.
Što očekujete da će biti sa Odborom za izbornu reformu i izbornim zakonima nakon vaše odluke o bojkotu?
Odluku o bojkotu još uvijek nijesmo donijeli. Zaustavili smo naše aktivnosti i u Odboru za reformu izbornog zakonodavstva. Po demokratskoj praksi, vlast je ta koja otvara dijalog sa opozicijom. Međutim, ovdje se ne nazire želja ni volja za tim, nemamo potrebu više da budemo korektiv onome što većina radi na putu sunovrata evropskih vrijednosti. Imali su više prilika da otvore dijalog i dogovor, ali su uslovi i ultimatumi bilo preči od toga. Sada neka se jednostrano dogovaraju i donose odluke sa 41 glasom. Sve što rade danas, sjutra će doći na naplatu sa zateznom kamatom. Mi ćemo naše političko djelovanje odrediti shodno političkom trenutku uz preduzimanje aktivnosti koje će sadašnju vlast preseliti u opoziciju.
Naša država suočena je sa velikim izazovima kao što su velikosrpski nacionalizam, podijeljeno društvo, uplitanje Srbije u unutrašnja pitanja, uticaj SPC na Vladu... Kako vidite Crnu Goru danas?
Vidim je pred ozbiljnim izazovom koji je možda jedan od najvećih od referenduma 2006. godine. Udari na Crnu Goru dolaze sa više strana, medijska hajka, društvene mreže, novac i druga logistika samo su dio ofanzivne paljbe koja danas zasipa Crnu Goru. Kad svemu tome dodate da vlast želi sistemski da sprovede revanšizam, zatre vrijednosti antifašizma i ugrozi postament građanske Crne Gore čime se okreće u suprotnom smjeru od EU, nesporno se radi o ozbiljnom izazovu. Ipak, energija suverenističkog bloka mora biti ujedinjena kako bi pružili precizan odgovor svim protivnicima savremene Crne Gore. Ta poruka mora biti toliko jaka da poučno odzvoni u glavama protagonista svih tih nakaradnih ideja kako im više ne bi palo na pamet da udaraju na Crnu Goru koja je odoljela i težim iskušenjima. Ima nas dovoljno da Crnu Goru vratimo pravim vrijednostima i u tome nas niko neće niti može zaustaviti.
Politika Ure kratkog dometa i biće kažnjena na izborima
Dio osnivača i članova Političkog savjeta Građanskog pokreta Ura napustio je tu partiju. Kako to komentarišete i gdje vidite ulogu te stranke, je li Ura izdala crnogorske glasače?
Od samog početka smo ukazivali da Ura svojim programom ne može biti partner Demokratskom frontu i da će prije ili kasnije doći do pukotina koje će biti nepremostive između dva politički i ideološki različita subjekta. Pristajati na ucjene DF-a ne predstavlja ništa drugo do utapanje u tu ideološku matricu. Svaka saradnja sa onima koji govore da ne treba slaviti Dan nezavisnosti, sa onima koji ne priznaju rezultate referenduma i koji ne žele Crnu Goru u EU, zapravo je samo interesno ucjenjivačka simbioza koja mora neslavno da završi.
Vrijeme će iskristalisati sav besmisao relativizacije dijela predstavnika Ure o onome što se do sada radilo na ugrožavanju nacionalnih interesa. Takve politike su kratkog dometa i uvijek su bile kažnjene na izborima. Tad više neće pomoći svesrdna medijska logistika, pojačani decibeli, niti naglašena gestikulacija u izvođenju predstava i senzacionalizma. Tada će račun biti takav da će inflacija na biračkom kontu dovesti tu partiju ispod cenzusa.
Krivokapić na proslavi Dana nezavisnosti još jednom pokazao nedoraslost političkoj funkciji koju obavlja
Poslanici DPS-a napustili su prijem kojeg je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić organizovao povodom Dana nezavisnosti Crne Gore. Kazali ste da ste to učinili zbog „sramnog govora Krivokapića“, koji je, kako ste naveli, „na bezobziran način vrijeđao ljude koji su donijeli državnost i nezavisnost Crne Gore“. Pokazuje li nam to da su razlike između opozicije i vlasti nepremostive?
Besmisleno je dalje komentarisati ponašanje prvog čovjeka Vlade, koji je govorom na proslavi 15 godina od obnove nezavisnosti još jednom prikazao svu nedoraslost političkoj funkciji koju obnaša. Poslanici DPS-a prisustvom na svečanoj proslavi pokazali su odnos prema najsvjetlijem datumu u savremenoj istoriji Crne Gore, a predsjednik Vlade pokazao nedomaćinski odnos prema ljudima koje je pozvao na svečani prijem. Ne treba dalje trošiti riječi na neozbiljnost predsjednika Vlade koji već sada razumije da neslavno odlazi u političku prošlost. Razlike postoje da bi se premostile, vjerujem u mudrost dijela političke scene u vlasti koji bi sa svim proevropskim partijama gradile dalju budućnost Crne Gore. O daljim aktivnostima ćemo upoznati javnost, a one će imati adekvatan odgovor na sve probleme i izazove pred kojim se nalazi društvo i država.
Nova generacija političara mora se strastvenije boriti za očuvanje crnogorskog identiteta
Od obnove crnogorske nezavisnosti prošlo je 15 godina. Je li dovoljno urađeno na zaokruživanju crnogorskog identiteta?
To je uvijek vrlo široka tema. Sigurno da je moglo više i bolje. Ali ako se samo zadržim na tim ocjenama biće da trošim ustaljenu političku frazu. Kao građanska partija imali smo obavezu da radimo na očuvanju i snaženju crnogorskog identiteta. Podjela koje vuku svoje korijene iz prošlosti značajno su uticala i na zaokruživanje crnogorskog identiteta. Zbog toga je bilo potrebno više agilnosti, odlučnosti i institucionalne proaktivnosti. Svijest o identitetu se ne može graditi preko noći, niti se to može jednostavno uraditi u društvu koje ima različite poglede o državno pravnom statusu države čak i nakon 15 godina od obnove nezavisnosti. Od mnoštva ekonomskih tema ovo pitanje nije bilo u vrhu prioriteta i mislim da je to velika greška. Očigledno da se nova generacija političara mora strastvenije i gorljivije boriti za očuvanje crnogorskog identiteta i snaženje građanskog karaktera društva.
