Bilo koja vlada koju podržava parlamentarna većina, koja se formira u skladu sa Ustavom i koja nastavlja da afirmiše evroatlantske principe, partner je sa kojim možemo sarađivati, poručio je u intervjuu Pobjedi ambasador Italije Luka Zelioli.
Ocjenuje da, bez obzira na različite stavove o razlozima aktuelne političke krize, izabrani predstavnici građana su odgovorni za traženje rješenja - u demokratskim institucijama definisanim Ustavom.
Zelioli je kazao i da u parlamentarnim demokratijama najviši pravni akt ne definiše tipologiju vlade, bilo da je politička, ekspertska ili manjinska, već modalitete za izgradnju demokratske izvršne vlasti. Zajednički imenitelj je, kako je precizirao, da izvršna vlast dobije povjerenje skupštinske većine.
Crna Gora je već duže u krizi zakonodavne i izvršne vlasti. Zvaničnici Evropske unije su više puta saopštili da je za nastavak reformi neophodna stabilna većina i stabilna vlada. Kako, u tom smislu, vidite najavljenu inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi Zdravka Krivokapića, kao logičan potez ili uvod u novu neizvjesnost i nestabilnost?
ZELIOLI: Kao ambasador u prijateljskoj i savezničkoj zemlji, koja je takođe i na putu da postane jedna od narednih, nadam se da će to biti i prva država članica Evropske unije, mogu samo da konstatujem da se otvorila krizna faza sa nekoliko podnijetih prijedloga, uključujući i prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi. Ograničiću svoje zapažanje na činjenicu da se funkcionisanje demokratije po definiciji zasniva na inkluzivnom dijalogu između svih političkih stranaka, u okviru ustavnog poretka i ustavnih pravila. Na crnogorskim političkim akterima je da pronađu rješenja za krize, kada do njih dođe, u okviru demokratskih institucija.
Osim inicijative za izglasavanje nepovjerenja postojećoj vladi, Ura Dritana Abazovića predložila je i koncept manjinske vlade u koju bi ušle partije manjinskih naroda i Socijalistička narodna partija. Smatrate li da je to koncept koji u ovom trenutku podržavaju naši zapadni partneri i da li, prema Vašem mišljenju, takva izvršna vlast sa manjinskom podrškom u parlamentu ima kapacitet za neophodne reforme?
ZELIOLI: U parlamentarnim demokratijama, a čini mi se da Crna Gora nije izuzetak - Ustav inače ne definiše tipologiju vlade („političke“, „ekspertske“, „tehničke“, „nacionalnog jedinstva“, manjinske“, ili bilo koje oznake), već modalitete za izgradnju demokratske izvršne vlasti: zajednički imenitelj je da izvršna vlast dobije saglasnost (odnosno povjerenje) skupštinske većine po predviđenim modalitetima. Bilo koja vlada koju podržava parlamentarna većina, koja se formira u skladu sa Ustavom i koja nastavlja da afirmiše evroatlantske principe je partner sa kojim možemo sarađivati.
Premijer Krivokapić je ocijenio da su inicijative o manjinskoj vladi i izglasavanju nepovjerenja klasični državni udar. Smatrate li da je inicijativa za formiranje manjinske vlade legitimna i koliko oštri stavovi premijera i smjene koje je sproveo u Vladi prethodnih dana mogu dovesti do dalje polarizacije u društvu?
ZELIOLI: Nijesam pravni stručnjak, međutim znam da Ustav Crne Gore predviđa izglasavanje nepovjerenja po parlamentarnoj inicijativi (član 106, u kombinaciji sa članom 91). Član 110 zatim propisuje da „vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora vlade u novom sastavu“. Takođe, Ustav predviđa mogućnost da predsjednik Vlade predloži Skupštini (koja potom konačno odlučuje prema predviđenoj većini) razrješenje članova izvršne vlasti. Ustavom predviđeni procesi, bez obzira da li dobiju saglasnost skupštinske većine ili ne, čini mi se, teško da mogu biti problematični za sam Ustav. U parlamentarnim demokratijama nije neuobičajeno da, iz različitih razloga, vladine koalicije usput propadnu ili da vlada izgubi povjerenje (nije slučajno što Ustav predviđa mogućnost povjerenja/nepovjerenja). Ako parlament neposredno to odluči ili ako se utvrdi da nema mogućih alternativnih većina, postoji mogućnost da se izađe na izbore. Ako se ne varam, prije izglasavanja nepovjerenja Vladi, Skupština će razmatrati i prijedlog za ,,skraćenje mandata parlamenta“ u skladu sa čl. 84 Ustava.
Nakon što je najavljena mogućnost za pravljenjem manjinske vlade počeli su protesti koje podržava partija predsjednika Skupštine ali i premijer i dio ministara. Iz Ambasade Italije je saopšteno da svi izabrani predstavnici moraju tražiti rješenja u okviru institucija ako žele da članstvo u EU postane stvarnost. Vjerujete li da naši politički akteri imaju dovoljno kapaciteta za taj dijalog ako svakodnevno razmjenjuju teške optužbe?
ZELIOLI: Da bi se ubrzao put zemlje ka Evropskoj uniji – što – prema najnovijim anketama koje je javnosti predstavila Evropska delegacija – želi ogromna većina građana Crne Gore - svakako nije tajna da je potrebno izvršiti neophodne reforme, posebno po pitanju vladavine prava (čuvena poglavlja 23 i 24). U tom smislu, demokratske institucije, a posebno Skupština, predstavljaju dakle prostor za rad predstavnika koje su građani (koji žele Evropu) birali. Kakvo god da je mišljenje o razlozima političke krize, izabrani predstavnici su odgovorni za traženje rješenja - u demokratskim institucijama definisanim Ustavom. Bio bih srećan kad bih češće čuo da svi politički akteri izgovaraju, a zatim primjenjuju, riječi kao što su „pomirenje“, ,,kompromis“ i „inkluzivan i konstruktivan dijalog“. Dijalog sa svima i među svima, uvažavajući stavove svake strane kroz institucije i metode zakonom i Ustavom predviđene. I to je dio puta ka Evropi.
SARADNJA U RAZLIČITIM OBLASTIMA
Uskoro će se navršiti i četiri godine otkako ste ambasador Italije u našoj zemlji. U tom periodu sprovedeni su važni ekonomski projekti poput podmorskog kabla između dvije zemlje, a Vaša zemlja pružala je konstantnu podršku u reformi pravosuđa i jačanju crnogorskih institucija u borbi protiv organizovanog kriminala. Da li ste zadovoljni ostvarenim rezultatima i u kojem sektoru vidite mogućnost za još bolju saradnju?
ZELIOLI: Ostvarivanje različitih ciljeva tokom ove četiri godine je veoma podsticajno sa profesionalne tačke gledišta. Vi ste pomenuli jedan od tih ciljeva, odnosno podmorski elektroenergetski kabl koji je izgradila kompanija Terna – što je svakako glavna obaveza koju je Italija preuzela posljednjih godina i koja igra veoma važnu ekonomsku ulogu za Crnu Goru, ali ima i drugih, meni podjednako relevantnih. Bilateralna saradnja u sektoru policije se neprestano razvija i nadam se da ćemo uskoro dodati nove oblasti zajedničkog djelovanja, kao što je na primjer borba protiv eko-mafije.
Uspješno smo primijenili prve zajedničke naučne i tehnološke projekte (od arheologije i polimerizacije materijala, do procjene rizika od zemljotresa, itd) implementirajući odgovarajući bilateralni Sporazum koji je na snazi od 2018. godine; otvaranje u Crnoj Gori kancelarije naše Konfindustrije (glavnog udruženja italijanskih kompanija) olakšalo je privredne kontakte sa Italijom koja je time učvrstila svoju poziciju među glavnim zemljama investitorima i komercijalnim partnerima Crne Gore. Zadovoljan sam rastom broja mladih koji uče italijanski jezik u crnogorskim državnim školama (danas ima 16.000 djece i mladih koji ga uče), zahvaljujući i aktivnostima za modernizaciju i osnaživanje didaktičkih sredstava koje smo sproveli zajedno sa Udruženjem nastavnika italijanskog jezika. Zadovoljan sam i podrškom koju smo pružili manifestacijama kao što je Hercegnovski strip festival, koji je postao prepoznatljiv međunarodni događaj, i to što smo italijansku operu (Pučinijev La Boeme) doveli u Podgoricu. Želim istaći i zdravstvenu pomoć pruženu Crnoj Gori u borbi protiv pandemije, kao i podršku Crvenom krstu Crne Gore, zahvaljujući sve bližoj saradnji sa Crvenim krstom Italije.
Bile su to četiri godine intenzivnog rada; vjerujem da još ima prostora za napredak, posebno u ekonomskoj sferi. Iz tog razloga je i od strateške važnosti da možemo doći do ponovnog uspostavljanja direktnih vazdušnih veza između naše dvije zemlje. Pandemija nije pomogla, ali u međuvremenu Italija i Crna Gora imaju dvije nove avio-kompanije koje su, zahvaljujući Ambasadi, pokrenule prve kontakte.
