"U skladu sa Uputstvom o postupku i načinu sprovođenja Programa, a kojim su jasno propisane ranjive kategorije kao i iznosi subvencija, nastaviće se primjena ove vrste podrške do 31.12.2023. godine", saopšteno je iz Vlade.
Na današnjoj sjednici, usvojena je Usmena informacija o efektima ekonomske politike i stanju javnih finansija.
"Predsjednik Abazović je informisao članove Vlade da je, prema podacima Centralne banke, Crna Gora do kraja novembra 2022. godine, premašila milijardu eura stranih direktnih investicija, te da se procjenjuje da će prošla godina, što se tiče stranih direktnih investicija biti najbolja godina u istoriji Crne Gore. On je čestitao svima koji su doprinijeli takvom rezultatu i istakao podatak da je od toga 10 posto iz Njemačke, koja je lokomotiva i glavni privredni pokretač cijele Evropske unije", navodi se u saopštenju.
Vlada je usvojila Usmenu informaciju o mjerama na zaustavljanju nelegalne eksploatacije šljunka i zaštite vodoizvorišta Bolje sestre. U raspravi je naglašeno da Vlada pruža čvrstu podršku svim institucijama sistema, uključujući i Tužilaštvo, da nastave beskompromisnu borbu protiv svih nelegalnih aktivnosti u rječnim koritima.
"U tom cilju, Vlada zahtijeva preduzimanje drastičnih mjera, u zakonskim granicama, kako bi se trajno zaštitili ovi vrijedni prirodni resursi, jer se ne smije dozvoliti da pojedinci koji ostvaruju enormnu dobit ugrožavaju ne samo turističku privredu, nego i normalan život građana koji koriste vodu iz regionalnog vodovoda", navodi se u saopštenju.
Vlada je usvojila Program ekonomskih reformi za Crnu Goru za period 2023-2025. godina (PER 2023).
"Radi se o dokumentu u kome Vlada predstavlja svoju ekonomsku politiku za 2023. godinu i srednjoročni period i osnova je za ekonomski dijalog sa Evropskom komisijom u procesu EU integracija. Sastoji se iz tri ključna poglavlja: makroekonomski okvir, fiskalni okvir i poglavlje o strukturnim reformama. Makroekonomske i fiskalne projekcije u PER-u 2023-2025 praćene su setom od 19 prioritetnih reformskih mjera u odgovoru na tri najveća strukturna izazova crnogorske ekonomije: visoka nezaposlenost, naročito žena i mladih, kao i problem dugoročne nezaposlenosti, nepovoljan regulatorni okvir i postojanje neformalne ekonomije, kao i izazov zelene trazicije reflektovan u zaštiti životne sredine i klimatskim promjenama", navodi se u saopštenju.
Reformske mjere obuhvataju izmjene zakonodavnog okvira, finansijskih ulaganja i sektorske podrške, kao i nova institucionalna rješenja, kojima se stvaraju preduslovi za ulaganja privatnog sektora i proširenje proizvodne baze. Naročito su značajne mjere digitalizacije i podsticanje razvoja inovacionih djelatnosti po konkurentnost i produktivnost domaće privrede.
"Generalno, mjere ekonomske i fiskalne politike, kao i strukturne reforme sadržane u PER-u za naredni srednjoročni period su u funkciji postizanja inkluzivnijeg ekonomskog rasta, a u određenoj mjeri i usklađenosti sa zajedničkim zaključcima EU i Crne Gore nakon sastanka ministarskog dijaloga 2022. godine", saopšteno je iz Vlade.
Donijeta je Odluka o obračunskoj vrijednosti koeficijenta za zaposlene u javnom sektoru za fiskalnu 2023. godinu. Odlukom je utvrđena bruto obračunska vrijednost koeficijenta u iznosu od 90 eura, kao i do sada.
Vlada je donijela Odluku o izmjeni Odluke o specijalnom dodatku kojom se mijenja iznos specijalnog dodatka na osnovnu zaradu policijskim službenicima u Specijalnom odjeljenju sa 45% osnovne zarade na 60%.
Donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o otpremnini zaposlenih u javnom sektoru, kojom je propisano da zaposlenom, prilikom odlaska u penziju, pripada otpremnina u visini od 17, umjesto dosadašnjih 14, obračunskih vrijednosti koeficijenta koji utvrđuje Vlada.
