Član 12 tog akta glasi: "U slučajevima premještanja, iznošenja iz države ili otuđenja dobara koja predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore, a na kojima pravo svojine ima vjerska zajednica, primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje zaštita kulturnih dobara".
Ovim članom, kako je navedeno u mišljenju koje potpisuje premijer Zdravko Krivokapić, ne narušava se nijedno od Ustavom utvrđenih načela. Zato, kako je saopšteno iz Vlade Ustavnom sudu, "ne treba prihvatiti inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe člana 12" Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Podnosioci inicijative su postavili pitanje da li član 12 predstavlja dovoljnu garanciju za zaštitu Ustavom Crne Gore propisanih članova 77 (Nauka, kultura i umjetnost) i 78 (Zaštita prirodne i kulturne baštine).
Iako su podnosioci inicijative formalno zahtjevali ocjenu ustavnosti odredbe iz člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, oni su, podsjeća Krivokapić, neposredno nakon njenog podnošenja javno saopštili da su to učinili "potpuno mirne savjesti, sigurni u kvalitet zakona i u to da u njemu nema ništa što bi državu i vjernike ugrozilo", te da je "cilj ove inicijative da se potvrdi da je imovina države Crne Gore zaštićena.
- Na taj način, odricanjem karaktera spornosti zakonske odredbe, podnosioci inicijative su očigledno iskazalo o neosnovanosti podneska kojim se zahtijeva pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti - navodi Krivokapić.
U svakom slučaju, dodaje premijer, član 12 je u saglasnosti je sa Ustavom Crne Gore.
- Ovom odredbom je jasno propisano da se u „slučajevima premještanja, iznošenja iz države ili otuđenja dobara koja predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore, a na kojima pravo svojine ima vjerska zajednica, primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje zaštita kulturnih dobara“. Ovom zakonskom normom, koja u cjelosti upućuje na primjenu Zakona o zaštiti kulturnih dobara, štiti se ustavno načelo zaštite prirodne i kulturne baštine (član 78 Ustava Crne Gore) u slučajevima premještanja, iznošenja iz države ili otuđenja dobara koja predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore, a na kojima pravo svojine ima vjerska zajednica - naglasio je Krivokapić.
Ovakvim propisivanjem se, dodaje, obezbjeđuje pravna sigurnost i to na način što se štiti i afirmiše ustavno načelo jedinstva pravnog poretka koje je Ustavni sud u svojim odlukama definisao kao „međusobnu usklađenost svih pravnih propisa u Crnoj Gori“, a time i načelo vladavine prava“ što „isključuje mogućnost da se zakonom, kojim se uređuje jedna oblast, mijenjaju pojedina zakonska rješenja sadržana u sistemskom zakonu koji uređuje tu ili neku drugu oblast“.
- Odredba člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti je usaglašena ne samo sa Ustavom Crne Gore i sistemskim zakonima, već je i izrađena shodno Pravno-tehničkim pravilima za izradu propisa kojima se stipuliše sljedeće: „Upućivanje u propisu na odredbe iz drugih propisa vrši se pozivanjem na odredbu drugog propisa, a ne ponavljanjem same odredbe. Kad se u određenom propisu upućuje na primjenu drugog propisa, ne navodi se naziv propisa i broj Službenog lista u kojem je propis objavljen“ - naveo je Krivokapić.
Tim članom se, kako je rekao, obezbjeđuje pun obim proceduralne zaštite kulturnih dobara u skladu sa međunarodnim standardima i Ustavom Crne gore, a na način i u postupku koji je propisan odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, kao sistemskim zakonom koji uređuje režim i mjere zaštite kulturnih dobara.
- Vlada je mišljenja da se odredbom člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica ne narušava ni jedno od ustavom utvrđenih načela, iz kog razloga smatramo da ne treba prihvatiti Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti koju je podnio Klub poslanika „Crno na bijelo“ u Skupštini Crne Gore (Božena Jelušić, Miloš Konatar, Suada Zoronjić i Srđan Pavićević) - poručio je Krivokapić Ustavnom sudu.
