Zakonom su su, u cilju suzbijanja negativnih efekata koje upotreba duvanskih proizvoda, alkoholnih pića i proizvoda sa dodatkom šećera imaju na zdravlje građana, kao i zbog potrebe daljeg uslaglašavanja visine akcize na cigarete sa zahtjevima Direktive 2011/64/EU, te potrebe za povećanjem prihoda budžeta, planirane izmjene akcizne politike, od 1. jula tekuće godine.
"Predloženim zakonskim rješenjem, osim akciza na cigarete, izvršiće se redefinisanje i visine akcize na ostale duvanske proizvode, tako da se predlaže povećanje visine akcize sa 45,00 eura/kg na 55,00 eura/kg za fino rezani duvan, za drugi duvan za pušenje se predlaže povećanje sa 25,00 eura/kg na 35,00 eura/kg, dok se za akcizu na nesagorijevajući duvan koja se plaća po kilogramuu neto mase, predlaže povećanje na 70% minimalne akcize", piše u saopštenju.
Predloženim zakonom planirano je povećanje akcize na gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju sa 25 eura na 35 eura po hektolitru i uvođenje nove vrste akciznog proizvoda, akcize na proizvode od šećera, kakao i sladoled koja bi se plaćala u iznosu od 0,6 eura/kg.
"Planirano je povećanje visine akcize na pivo, koja bi se plaćala u iznosu od 7 eura po zapreminskom sadržaju alkohola na hektolitar piva (umjesto 5 eura kako je to predviđeno važećim zakonskim rješenjem) kao i povećanje akcize na pjenušava vina sa postojećih 35 na 40 eura po hektolitru, akcize na ostala pjenušava fermentisana pića sa 35 na 40 eura po hektolitru i uvođenje akcize na ostala nepjenušava fermentisana pića od 35 eura po hektolitru", navode iz Vlade.
Kako su kazali, tim zakonom se predlaže da naftni derivati i biogoriva koji se stavljaju u slobodan promet na teritoriji Crne Gore moraju biti obilježeni u skladu sa propisom kojim se uređuje oblast energetike. Na ovaj način će se omogućiti suzbijanje nelegalnog prometa naftnih derivata kao i povećanje budžetskih prihoda po osnovu akciza na mineralna ulja.
"Ukupni godišnji fiskalni efekat po osnovu povećanja visine akciza na gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizacij, procjenjuje se na nivou od oko 4,0 miliona eura. Povećanjem akcize na alkolohol i alkoholna pića projektovan je ukupni godišnji fiskalni efekat na nivou od oko 4,2 miliona eura, dok bi fiskalni efekat od uvođenja akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, iznosiooko 6,2 miliona eura", navodi se u saopštenju.
Izgradnja solarne elektrane na Veljem Brdu
Vlada je danas usvojila Informaciju o pokretanju aktivnosti na izgradnji solarne elektrane na lokalitetu Velje Brdo. Ministarstvo kapitalnih investicija je u sklopu aktivnosti na promociji crnogorskih energetskih potencijala, putem direktne komunikacije sa potencijalnim invetitorima, prepoznalo pojačano interesovanje investitora za izgradnju objekata koji koriste obnovljive izvore energije, a za čiju realizaciju se ne ostvaruje pravo na podsticajnu cijenu za proizvedenu električnu energiju.
“U tom kontekstu, iskazano je značajno interesovanje za izgradnju solarne elektrane na zemljištvu na lokalitetu Velje Brdo u Podgorici”, saopšteno je iz Vlade.
Vlada je zadužila Ministarstvo kapitalnih investiicja da formira Komisiju, čiji osnovni zadatak će biti da sačini tendersku dokumentaciju kojom bi se uredili svi uslovi i neophodni koraci u cilju izgradnje solarne elektrane na lokalitetu Velje Brdo. Nakon što Vlada prihvati tendersku dokumentaciju, Ministarstvo će raspisati javni poziv, po kojem bi sprovela tenderski postupak za izbor investitora.
Jačanje poreske discipline i povećanje prihoda
Takođe, Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji.
"Imajući u vidu da oporezivanje imovine čije se porijeklo ne može dokazati zakonitim prihodima predstavlja jedan od efikasnih alata u borbi protiv korupcije i izbjegavanja plaćanja poreza, predloženim izmjenama obezbjeđuje se pravni osnov za oporezivanje prihoda koje je poreski obveznik ili drugo lice ostvarilo po osnovu sticanja imovine, a taj prihod nije prijavio poreskom organu, odnosno nije ga uključio u osnovicu za obračun poreza, što će doprinijeti jačanju poreske discipline i povećanju budžetskih prihoda", saopšteno je iz Vlade.
U skladu sa predloženim izmjenama, kako se navodi, finansijske institucije u Crnoj Gori će biti dužne da identifikuju račune koje posjeduju ili kontrolišu rezidenti države članice EU ili druge države, da prikupljaju informacije o stanju, izvršenim transakcijama sa tih računa i ostvarenim prihodima tih lica po osnovu određenih vrsta dohotka i kapitala i te informacije da dostavi poreskom organu radi razmjene informacija sa nadležnim organima drugih država.
"Takođe, pravna lica, rezidenti Crne Gore, koji su članovi grupe povezanih lica, a koja obavljaju djelatnost u drugoj državi, biće dužna da poreskom organu, radi razmjene informacija sa nadležnim organima drugih država, dostavljaju podatke o djelatnostima, ostvarenim prihodima i plaćenom porezu na dobit u drugoj državi, za svakog člana grupe povezanih lica", navodi se u saopštenju.
Iz Vlade su kazali da se Predlogom zakona vrši usklađivanje važećeg Zakona sa direktivama EU u dijelu administrativne saradnje u razmjeni informacija u oblasti oporezivanja, čime se stvara pravni okvir za razvoj sistema razmjene informacija između nadležnih organa koji će doprinijeti jačanju nacionalnih poreskih sistema i poboljšanju naplate poreza.
Utvrđen je i Predlog zakona o dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave kojim će se važeća zakonska rješenja usaglasiti sa sa izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, u cilju implementacije opredjeljenja Vlade da sredstva po osnovu neprijavljenog prihoda u cjelini budu prihod budžeta Crne Gore.
