Dva ključna čovjeka u šumarstvu Miloš Rajković i Aleksa Đekić, oba kadar Socijalističke narodne partije (SNP), vode ovaj veoma važan sektor crnogorske privrede putem bez povratka. I to bez iskustva iz oblasti u kojoj pokrivaju ključne pozicije, lako su postali funkcioneri u mandatu aktuelne 44. vlade Milojka Spajića. No, moguće je da će uskoro morati da odustanu od fotelja koje zauzimaju.
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, izvršna vlast traži od Đekića da podnese ostavku na mjesto vršioca dužnosti direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju. Time Vlada pokušava da ispravi vlastitu grešku, nakon prošlonedjeljnog imenovanja ovog osuđivanog lica na čelo sektora u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kojim inače rukovodi lider SNP-a Vladimir Joković.
USPON ĐEKIĆA
Imenovanje Đekića 20. februara proteklo je bez ikakvog obrazloženja, ali i bez javnog protivljenja u vladajućoj koaliciji. Prema informacijama Pobjede, prijedlog za postavljenje dao je Joković na nagovor Rajkovića, koji je vršilac dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.
Aleksa Đekić
Novoimenovani kadar SNP-a je u žiži javnosti još od kraja 2022. godine, kada je došao na čelo Doma zdravlja u Herceg Novom, dok je ministar zdravlja bio njegov stranački kolega Dragoslav Šćekić. U njegovoj radnoj biografiji tada je stajalo da je komunalni policajac, sa završenom Policijskom akademijom – obrazovnom institucijom koja ima samo dvogodišnje studije. Nakon što je Šćekića zamijenio kadar Pokreta Evropa sad dr Vojislav Šimun, Đekić je prije godinu razriješen, ali se saga o njegovom radu na čelu hercegnovske zdravstvene institucije nastavila. Dan nakon imenovanja na novu funkciju u Vladi, grupa zaposlenih njegovog nekadašnjeg kolektiva iz bokeljskog grada obratila se javnosti iznoseći brojne optužbe. Kako su naveli, od decembra 2022. do februara 2024. godine bio je prepoznat po „progonu (po njemu) nepodobnih zaposlenih, pronevjerama, mobingu, nepotizmu i partijskom zapošljavanju“.
- Sve navedeno potvrđeno je i pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Herceg Novom od 3. jula 2024. godine kojom je Đekić osuđen na uslovnu kaznu zatvora od tri mjeseca ukoliko ponovi krivično djelo u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti presude, zbog povrede prava na podnošenje pravnog sredstva. Želimo da vjerujemo da Vladi Crne Gore nijesu date na uvid navedene činjenice, te da je iz tog razloga i sama dovedena u situaciju da donese odluku suprotnu pozitivnim zakonskim propisima, imenujući Đekića na ovu poziciju – precizirali su radnici DZ Herceg Novi.
Oni očekuju da će stručne službe „provjeriti navedeno, postupiti u skladu sa zakonom, te izaći u javnost sa stavom da li Đekić zadovoljava uslove za zasnivanje radnog odnosa“. Za to se pozivaju upravo na aktuelni Zakon o državnim službenicima i namještenicima, odnosno njegov član 34 u kojem se precizira da „u državnom organu može da zasnuje radni odnos lice koje... nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu“. Prema istom članu, neophodno je dokumentom potkrijepiti ovakvu podobnost, a ovakvo uvjerenje pribavlja se po službenoj dužnosti.
Za sve što navode pozivaju se na javno dostupnu presudu Osnovnog suda u Herceg Novom broj K84/23 od 3. jula 2024. godine, koja je postala pravosnažna nakon potvrde Višeg suda u Podgorici.
Zaposleni iz hercegnovskog DZ takođe potcrtavaju kako je i dalje u toku više sudskih postupaka koji se odnose na rješenja o prestanku radnog odnosa, mobing, naknadu štete, pokrenuti još za vrijeme mandata Đekića. Zbog toga smatraju više nego spornim napredovanje nekadašnjeg komunalnog policajca koji je, prema vlastitoj izjavi, obrazovanje sticao i u segmentu diplomatije.
- Ja sam na magistarskim studijama bezbjednosti diplomatije, za sebe uvijek imam posla. Nijesam došao tek tako, iz šešira. Bio sam najbolji student na Policijskoj akademiji – izjavio je Đekić za Novski portal nakon prošlogodišnje smjene.
ODVAŽNOST RAJKOVIĆA
I drugog čelnog čovjeka vezano za sektor šumarstva pratile su kontroverze. Naime, Miloš Rajković, kome drugi šestomjesečni v. d. mandat na čelu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima ističe 11. aprila, a kako tvrde izvori Pobjede, nije se mnogo konsultovao ni s Vladom, ni sa pravnom službom kada je u proteklih deset mjeseci donosio najznačajnije odluke vezane za dodjelu koncesija za šume.
Miloš Rajković
Prema informacijama do kojih je Pobjeda došla, u tužilaštvima je trenutno više prijava protiv Rajkovića zbog navodnih zloupotreba službenog položaja i to, kako se tvrdi, ,,nezakonitom prodajom državne imovine u 2023, kao i produžavanjem koncesionih ugovora iz 2022. godine bez saglasnosti Vlade, Ministarstva finansija i Ministarstva za državnu imovinu, nanijevši time državi višemilionsku štetu“. Takođe, podnesena je i krivična prijava zbog, kako se tvrdi, ,,nezakonite raspodjele tehničkog drveta stanovništvu u ruralnim područjima, preciznije – glasačima SNP-a, te nezakonitog zapošljavanja pred izbore, bez dobijene saglasnosti od nadležnog Ministarstva finansija“.
Ne manje važno je i to da je svojim odlukama, kako tvrde izvori Pobjede, produžio nadležnosti Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i u 2025. godini, iako novi Zakon o šumama, koji je izglasan prošlog avgusta, a stupio je na snagu 1. januara, to eksplicitno zabranjuje.
Prema tvrdnjama izvora Pobjede, Rajković je samo u drugoj polovini prošle godine ,,sklopio na desetine ugovora kojim institucija na čijem je čelu dozvoljava dodatne mjesece koncesione eksploatacije drvne građe“.
Riječ je o tenderima raspisanim početkom avgusta prošle godine, koji su izazvali brojna negodovanja i proteste malih drvoprerađivača sa sjevera Crne Gore. Na osnovu njih, rok za završetak svih radova je 15. avgust ove godine, dok je 25. septembar rok do kada drvne sortimente treba predati Upravi za gazdovanje šumama i lovištima.
- Rok završetka radova može se produžiti u slučaju opravdanih razloga, na zahtjev izvođača, uz obavezu izvođača da produži rok važenja bankarske garancije - navodi se u potpisanim ugovorima o korišćenju šuma u državnoj svojini prodajom drveta u dubećem stanju u 2024. godini.
To koncesionarima otvara nove mogućnosti da svoj posao mogu produžavati i preko navedenih rokova, koji su već – sami po sebi – sporni.
Uz to, sredinom prošle godine Rajković je potpisao i mnoge anekse jednogodišnjih ugovora, zaključenih još 2022. godine. U njima se prvobitni rok iz pomenute godine produžava čak do kraja 2024, ali iznos koji koncesionar treba da plati za cijeli period ostaje isti. Tek ostaje da se vidi da li će Rajkoviću biti produžen mandat.
U slučaju da prvo Đekić, a zatim i Rajković ostanu na pozicijama koje su im date, biće to jasan signal da dio vlasti do daljnjeg ne odustaje od „šema“ za sticanje bogatstva sebi ili svojim poslovno-partijskim partnerima.
I Dom zdravlja Herceg Novi tuži Đekića
Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, i Dom zdravlja Herceg Novi podnio je krivičnu prijavu protiv novoimenovanog Vladinog funkcionera.
U tužbi se, navodno, precizira da je Đekić tu zdravstvenu ustanovu tokom 2023. godine oštetio za 200.000 eura zbog nezakonitog raspolaganja finansijskim sredstvima i zaključivanja velikog broja ugovora, te potrošio više od 120.000 eura suprotno finansijskom planu. Od tog iznosa, čak 87.000 eura odnosi se na zapošljavanje preko agencije za ustupanje radnika, dok je sebi za dopunski rad, navodno, isplatio 4.750 eura.
U pomenutim krivičnim prijavama se ističe i kako je raspisivao oglase i zasnivao radne odnose suprotno uslovima iz Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, a da je čak pokušao sam sebi da obezbijedi mjesto sekretara DZ na koje bi došao nakon isteka direktorskog mandata.
