“Političke promjene su potrebne, a u nekim istorijskim momentima čak i nužne i neizbježne. Takođe, Crna Gora kao multietnička i multikulturna država ta dva postulata ne smije da se odrekne jer će postati neodrživo društvo. Bez Crnogoraca nema Crne Gore jer ako izbrišete taj kulturni i identitetski momenat nema razloga da postoji ova zemlja”, smatra Vlahović.
U Crnoj Gori smo, kaže, svi zajedno, jednaki i svi svoji na svome.
“Ako ne doživimo Crnu Goru kao takvu onda to samo za sebe ne znači mnogo jer mi zaista treba da budemo građansko demokratsko društvo, ali ne ono koje će potirati nacionalne, etničke i druge identitete koji postoje”, pojašnjava Vlahović i dodaje da je 2021. godina pokazala šta može biti sa nama kada su ta dva postulata ugrožena, ozbiljno narušena i “kada se ignorišu od strane onih koji trenutno imaju tu volšebnu 41:40 većinu u crnogorskom parlamentu”.
To su, objašnjava, ta dva postulata koja crnogorska politika, uzeta u cjelini, nije uspjela da riješi na način koji bi bio kredibilan i koji bi mogao da kaže – ok, u ovoj zemlji je promjena vlasti normalna stvar jer su postulati neupitni.
“Problem naše promjene koja se dogodia na izborima 2020. a onda propraćena jednim zakašnjelim i prilično mučnim kreiranjem Vlade koja je veoma dubiozna i sumnjiva i po motivima i po načinu na koji radi, po sastavu, po orijentacijama i po rezonima koji je vode. Dakle, Crna Gora koja je u problemu zato što se ta dva postulata kao takva ne uzimaju kao datost nego kao mogućnost koja može i ne mora da bude”, naglašava Vlahović.
I to je, ističe, problem crnogorske kulture u ovom trenutku u najširem značenju te riječi .
“To je problem crnogorske politike i svijesti građana u Crnoj Gori. Imamo unutrašnje i vanjske uzurpatore, negatore, protivnike i neprijatelje ideje da ova zemlja uopšte treba da postoji, da smo svi u njoj zajedno, svi jednaki i svoji na svome. Naše postojanje mora biti iskazano u činjenici da postoje Crnogorci i crnogorska kultura, istorija i tradicija i da ona kao takva ne može biti sporna kao ni jedna druga u ovoj zemlji”, istakao je Vlahović.
To je ono po čemu će, smatra, 2021. godina ostati obilježena kao izgubljena godina, kao godina lutanja i posrnuća za Crnu Goru u svim segmentima koji čine jednu vlast.
Plaketa CHO za 2021. svim učesnicima protesta 5. septembra
Prvu ovogodišnju plaketu za odbranu, očuvanje i promociju ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava dodijeliće svim učesnicima protesta na Cetinju i Belvederu 4. i 5. septembra koji je najznačajniji događaj u 2021. godini,
“Krajem januara ćemo napraviti skromnu ceremoniju na kojoj ćemo dodijeliti plaketu ako procjenimo da neko treba i fizički da je primi jer je mnogo građana učestvovalo u događaju. Postoji simbolika između Belvedera 1936. i onog što se dešavalo na 5. septembra 2021. godine. Ne smije se zaboraviti ni 1936. ni prebrisati ono što se desilo ove godine uključujući dimenzije cijelog dešavanja koje se odnose na naredbodavce, liniju odlučivanja, nasilja i upotrebe hemisjkih i sredstava posebne namjene.Postoji kolektivna odgovornost u Crnoj Gori i pojedinačna da tu stvar dovedemo do kraja”, smatra Vlahović.
Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava izdaće, kaže, uslovno rečenu Bijelu knjigu koja će sadržati hronologiju tog dešavanja uključujući i satnicu, sjećanja učesnika – njihove bilješke o tome šta se i kako dešavalo iz njihove perspektive, ali i naše.
“Bili smo vrlo aktivni naročito naš generalni sekretarAleksandar Saša Zekovićkoji je još pod izvjesnim policijskim pritiskom sa namjerom da se dokaže da je on “dirigovao samim protestom” što je jedna hrabra teza i neka im je sa srećom u tom procesuiranju jer ćemo se oduprijeti tome na legitiman, javan i transparentan način”, kazao je Vlahović.
Knjiga će, dodaje, sadržati i sve prijave građana i kako su one procesuirane preko Savjeta za građansku kontrolu rada policije.
“Imaćemo i odgovore policije na to kao i dokumenta koja je izdalo tužilaštvo. To izdanje trebalo bi da bude jedna ozbiljna stvar jer Crnogorski Helsinški odbor namjerava da se bavi stvarima koje će biti neki reperi za buduća vremena i neka vrsta dokumentacije. Imaćemo i dvije – tri studije o pojedinim najvažnijim segmentima cijele ove priče uključujući “pucanje na policiju”, Molotovljev koktel, kako, zašto i ko je to objavio… kao i jedan analitički tekst o tome da li je to bio državni udar i ko ga je izveo”, istakao je Vlahović.
Komentarišući izjavu predsjednika Mila Đukanovića hrvatskim medijima da do promjene vlasti nije došlo kada je bilo najavljeno jer su neke od partija koje su dio tog političkog dogovora tražile kratko, dodatno vrijeme zbog adekvatnije pripreme za ono što treba učiniti i gdje bi i same trebale participirati Vlahović kaže da ne zna o kojim je partijama konkretno riječ.
Demokrate razotkrivene, fingurali da su građanska partija
“Nisam direktno uključen, ni upućen, ali možemo znati ko nije uključen u to. To su gospoda iz DF-a i Demokrate. Po mom skromnom sudu, Demokrate su fingirale svo ovo vrijeme da su građanska partija. U nekoliko ključnih momenata novijih dešavanja uključujući i nasilnu intronizaciju pokazali su da nema ni kvrčice od g od građanskog u njihovoj političkoj aktivnosti”, rekao je Vlahović.
To za njega, kaže, nije bilo veliko iznenađenje.
“Njihov oportunizam i želja da se ničim konkretno ne bave i da ništa ni o čemu ne kažu direktno proizvod je ne činjenice da nemaju stavove nego da ne žele da te stavove obznane jer znaju da na nekim adresama ti stavovi neće biti dobro prihvaćeni i podržani”, zaključio je Vlahović.
