Fiskalizacija je ogroman broj domaćinstava registrovanih za seoski turizam otjerala u sivu zonu, tvrdi članica Upravnog odbora Udružena seoska domaćinstava „Turizam na selu“ Gordana Stevović, dodajući da se to desilo upravo kada je napravljen ogroman pomak i kad je olakšana procedura registracije.
Prepreke
"Ispostavilo se da je fiskalizacija velika prepreka za dalji rad i najveći broj registrovanih domaćinstava se nije fiskalizovao", ističe Stevović, koja smatra da je jedan od glavnih problema to što su Zakonom o turizmu seoska domaćinstva svrstana u isti koš sa privatnim smještajem, pa su dužni da plaćaju 15 odsto poreza na zaradu i podliježu fiskalizaciji.
"U više smo se navrata obraćali ministarstvima turizma i finansija tražeći da nas odvoje od privatnog smještaja. Spremni smo da plaćamo porez, ali očekujemo da bude prilagođen našim realnostima, jer nijesmo dovoljno digitalno pismeni i često nemamo dovoljno stabilan internet, ili ga na katunima nemamo uopšte, da bismo mogli u realnom vremenu obavještavati Poresku upravu o našim računima", objašnjava Stevović dodajući da su zbog toga zemlje u okruženju primijenile pristup paušalnog oporezivanja, za što kod nas nije bilo sluha.
"Ovim se tjera veći broj domaćina na rad u sivoj zoni, a rješenje bi bilo paušalni fiksni porez. Nadležni organi moraju shvatiti da je naša ponuda unikatna i da je cijeni zapadnoevropski gost, pa nam moraju pomoći, a ne gušiti nas komplikovanom administracijom", poručuje Stevović i dodaje da je seoski turizam prilika za dodatnu zaradu ljudima koji nemaju ni staža, niti su prijavljeni na biro rada.
"Kod nas je seoski turizam u povoju, a pokušavaju ga regulisati kao da generiše milionske prihode. Naši su članovi opterećeni čestim zakonskim izmjenama i stičemo utisak da se ne zna što će sa nama, dok na primorju postoje veliki hoteli sa samo jednim zaposlenim, luksuzni objekti koji dobijaju značajne zakonske i poreske olakšice, što ne smatramo ohrabrujućim za naš sektor", poručuje Stevović i naglašava da se Udruženje od početka trudi da ima konstantnu komunikaciju sa resornim ministarstvima, ali je ona otežana.
Komunikacija
"Komuniciramo sa ministarstvima poljoprivrede, turizma i Poreskom upravom, a najviše problema smo imali zbog konstantnih promjena na političkoj sceni. Ove godine smo, nakon dužeg čekanja, ponovo stupili u kontakt sa MERT i direktoricom direktorata Svetlanom Sljivančanin, sa kojima smo imali konstruktivan razgovor na temu izmjena i dopuna nacrta zakona o turizmu", tvrdi Stevović dodajući da imaju saradnju sa opštinama, lokalnim i Nacionalnom turističkom organizacijom.
"Trenutno je najbolja saradnja sa Ministarstvom poljoprivrede. Naše Udruženje ima i jednog člana u Odboru za nadgledanje i sprovođenje IPARD III programa, dok u radnoj grupi za sprovođenje strategije za razvoj ruralnog turizma nemamo svog predstavnika iako smo učestvovali u izradi tog dokumenta", ističe Stevović, naglašavajući da prostora za saradnju ima i predlaže da sve institucije, kao i njihovo Udruženje, imenuju po jednog predstavnika u radnu grupu koja bi radila na rješavanju problema ruralnog turizma.
Edukuju mlade za razvoj domaćinstava
"Mladi ljudi i žene su nam prioritetne grupe. Takođe, pokušavamo da prikupimo što više informacija za članove našeg udruženja o aktuelnim projektima na kojima mogu sa ostvare pravo za neka sredstva, kao i potrebna dodatna znanja i vještine koje mogu savladati kroz njih", kaže Stevović i ističe da je trenutno aktuelan IPARD III, koji nudi sjajne mogućnosti, ali zahtijeva preobimnu dokumentaciju koju će teško pribaviti naši domaćini.
"Bitno je ponoviti da sami ne možemo ništa, treba da se okrenu svi ka mladima i da se omogući njihov povratak na sela", poručuje Stevović.
Dobre najave za sezonu
Stevović ističe da imaju dobre najave za broj turista koji su bukirali dolazak.
"Od Kovida je sve veće interesovanje za sve vidove ruralnog turizma. Nadamo se da vrijeme neće uticati kao prošle sezone na dolazak gostiju i da će se brzo ponoviti sezona 2019. godine", poručuje Stevović.
